28. srpanj 2021.

Stagflacija - Opasna igra iz koje središnje banke ne znaju izići

Zaključanu su ekonomiju središnje banke diljem svijeta neumorno zasipavale helikopterskim novcem. Činilo se da je sve u redu. A onda se pojavila inflacija. Na nepoznatom su teritoriju spora rasta i visoke inflacije u kombinaciji s ekstremnim razinama zaduženosti središnje banke nemoćne

Podsjetimo se što je najavio nekadašnji, vjerojatno i najpoznatiji, šef FED-a Alan Greenspan još prije četiri godine: 'Inflacija i slab, gotovo nikakav rast. Vrijeme je ekspanzije gotovo. Prelazimo na drukčiji stupanj ekonomije, u stagflaciju kakvu nismo vidjeli još od sedamdesetih godina.'

Iako je takvo što većina analitičara poricala, nisu bili rijetki oni koji su tri-četiri godine prije izbijanja pandemije upozoravali na novu krizu. Težu. Dublju. Kako se usporedno s tim doomsday-najavama prečesto provlačila ideja reseta (ne, nije lansirana sada, u pandemiji ju je samo bilo sigurnije glasno izreći), mnogi su se usudili javno zaključiti da je svrha pandemije prikriti slom globalne ekonomije. Službeni im podaci prilično idu naruku: stopa smrtnosti od virusa zbog kojega je zaključan svijet iznosi 0,05 posto (za usporedbu, donja je stopa smrtnosti od variole major 20 posto, prosječna je 30 posto).

No ako nerazmjeran epidemiološki odgovor i nije namjeran, svakako je spustio temperaturu već ozbiljno načete ekonomije. Izvana se, doduše, sve činilo toplim, uglancanim i utabanim. Zaključanu su ekonomiju središnje banke diljem svijeta neumorno zasipavale helikopterskim novcem, iznosima s kojima ni lingvisti ne bi izišli nakraj. Činilo se da je sve u redu. A onda se, nakon trinaest godina kiše novca, pojavila inflacija. Zatim je Dr. Doom, alias nobelovac Nouriel Roubini, ekonomist koji je predvidio prošlu krizu, najavio stagflaciju. Nepoznati teritorij spora rasta i visoke inflacije u kombinaciji s ekstremnim razinama zaduženosti. Takvo što još nije zabilježeno u suvremenog ekonomskoj povijesti jer, u pravilu, stagflacija ne dolazi uz krizu duga.

Za neke domaće ekonomiste ovakva prognoza nije istrčavanje napamet. Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta kaže kako je pandemija samo pojačala probleme koji tinjaju još od prethodne krize, uz niz novih elemenata.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta precizira kako su inflatorna očekivanja globalno povećana i zrcale postupan rast dugoročnih kamatnjaka iako su oni i dalje na relativno niskoj razini za razliku od kratkoročnih, koji su već dugo nenormalno i neprirodno preniski. Trend kretanja kamatnjaka prati trend kretanja inflacije, a i jedan i drugi već su više od tri desetljeća u padu te ih prati trend sekularne stagnacije (niskih dugoročnih/potencijalnih stopa rasta BDP-a).

Što još domaći ekonomisti kažu na to možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.