Hrvatska
StoryEditor

Startupovsko lice i naličje - Ne treba čekati valove da sami dođu

15. Svibanj 2021.
Na vlastitim pobjedama i porazima i najuspješniji osnivači startupova naučili su da nije jednostavno graditi organizaciju bez obzira na to kako žele rasti. Doima se da je zabranjeno propuštati prilike, koliko god boljelo. Treba ih otvarati

Odluke su uz ostale parametre poslovanja ono po čemu su poduzetnici manje ili više uspješni. Neki su vrlo odvažni pa zaplivaju snažno i brzo poput olimpijaca čim zagaze u poduzetničke vode, a neki ostaju u bistrom plićaku i čekaju val kojem će se prepustiti. Tko je strpljiviji i mudriji, lakše se nosi s kušnjama i racionalnije razvija posao, što se na kraju isplati. Neki godinama ostaju mikropoduzetnici gradeći tvrtku korak po korak putom do cilja koji su zacrtali – do tvrtkina rasta.

Marin Trošelj, direktor i suosnivač STEMI-ja, startupa koji razvija robote za edukaciju, ističe da mu je teško izdvojiti posebne odluke koje su bile presudne za razvoj njegova poslovanja jer se percepcija o njima mijenjala tijekom vremena.

– U kontekstu izgradnje organizacije izdvojio bih možda da je važno fokusirati se na građenje poslovanja na sustavu vrijednosti, što je često zanemareno. Treba biti sposoban prepoznati i potražiti pomoć kad je to potrebno i ne čekati da prilike same dođu, nego biti aktivan i stvoriti ih. U kontekstu našeg poslovanja važno je bilo kad smo pronašli način za uklapanje proizvoda u tržište, odnosno product/market fit. Laserski smo se fokusirali, što znači da smo počeli mnogo više govoriti 'ne' nego 'da'. Najvažnija je odluka uvijek se truditi dati sve od sebe, osvijestiti da će se činiti pogreške, da će se padati i da će jako boljeti, no da se treba uvijek dignuti, naučiti iz tog pada i krenuti dalje bolje i pametnije – kaže Trošelj.

Globalni cilj

Dodaje da bi mu za popis odluka koje bi promijenio da kreće iznova trebalo nekoliko stranica, no lako je biti general poslije bitke. Trošelj ne voli previše trošiti energiju na razmišljanje o prošlosti, zaronjen je u budućnost i razmišlja o tome kako nešto stvoriti i poboljšati.

– Zahvalan sam na svim iskustvima koja sam proživio, kakva god da su bila, jer izgradila su me u osobu kakva jesam – kaže.

Dugoročni je cilj STEMI-ja povezati industriju i obrazovni sustav te radikalno skratiti vrijeme potrebno da se vrhunsko znanje, tehnologija i praksa uliju u obrazovni sustav. Taj startup želi postati globalna platforma za industrijski utemeljene STEM programe, robotiku, umjetnu inteligenciju, inernet stvari (IoT)... Kratkoročno je usredotočen na širenje poslovanja po američkom tržištu, pilotiranje programa u Aziji te izbacivanje novog programa umjetne inteligencije na tržište koje STEMI razvija u suradnji s Infobipom. Verzija MVP-a ​(minimalnoga održivog proizvoda) zasad je pokusna i testira se zajedno s 150 učitelja i tisuću učenika u sklopu projekta 'Škola budućnosti'.

– Da bismo ostvarili poslovne planove i velike ambicije, nećemo moći ostati mikropoduzetnici, nego ćemo morati brzo rasti u sljedećih nekoliko godina – kaže Trošelj.

Prerastanje mikrofaze

Direktor uspješnog startupa Know informacijske tehnologije Krešo Papec ističe da mu je najvažnija, ali i najteža, odluka bila napustiti stabilan i dobro plaćeni posao kako bi pokrenuo vlastitu IT tvrtku.

– U početku razvoja startupa teško je prikupiti referencije kako biste dokazali ozbiljnost, zato je svaka odluka u poslovanju bila kritična – kaže Papec.

Jedna od njegovih težih odluka bila je odbijanje pojedinih projekata jer se nisu poklapali s planiranim razvojem tvrtke, no sad vidi da bi prihvaćanje takvih poslova omelo realizaciju planiranih ciljeva.

– Od odabira zaposlenika, tehnologije, definiranja poslovnih procesa do odnosa prema klijentima, svaka pogrešna odluka mogla je imati kobne posljedice za kompaniju. Svojim smo se rješenjima vrlo brzo afirmirali kao ozbiljan i pouzdan partner spreman uhvatiti se ukoštac s najizazovnijim projektima – kaže Papec.

Ističe da je odluka da se njegova tvrtka koristi uslugama Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER-a) mnogo pomogla osiguravajući uvjete poslovanja, ali i zato što je to okružje sličnih startupova koji konstantno inspiriraju, a s nekima od njih i odlično surađuju. Iako je Know informacijske tehnologije kompanija koja razvija IT rješenja prema zahtjevima klijenata, ima i svoja tri proizvoda: Asset Management, sustav za upravljanje osnovnim sredstvima tvrtke s pomoću pametnih IoT senzora; Task Management, naplatni sustav za upravljanje održavanjem objekata, i Yard Management, sustav za automatsko planiranje i praćenje životnog ciklusa isporuka u krug LDC-ja.

Tijekom ove godine Papec planira ujediniti upravljanje imovinom (asset management) i upravljanje​ zadacima (task managemen) u jedan proizvod koji će biti potpuno rješenje za upravljanje objektom, resursima i uslugama (facility management). Dugoročni je cilj pak ulaganje u prodaju i marketing da bi tvrtka ponudila svoje proizvode i usluge širem, internacionalnom tržištu. Papec ističe da im od osnutka prije četiri godine stabilno rastu prihodi i broj zaposlenika te očekuje da će se taj trend nastaviti i da će tvrtka prerasti mikrofazu.

'Tvrtka sam ja'

Bivši novinar Claudio Kramarić posljednjih nekoliko godina vlasnik je tvrtke Cool Media i internetske trgovine WowJunki koja je 2018. proglašena najboljom e-trgovinom u kategoriji Health & Beauty Shop u Hrvatskoj, a na kojoj prodaje luksuznu kozmetiku – četrdeset brendova s više od četiri tisuće proizvoda. No on namjerava i dalje ostati mikropoduzetnik.

– U ovoj priči ja sam tvrtka. Moje znanje i stručnost u poljima digitalnoga na zavidnoj su razini i prilično sam zadovoljan time što sam stvorio i kako funkcioniram – kaže Kramarić, ujedno asistent na Visokom učilištu Algebra, gdje predaje kolegije Digitalno oglašavanje i E-commerce.

​Tijekom godina donosio je odluke koje je usput mijenjao jer je odlučio, osim poslu, posvetiti se i naobrazbi te je stjecao znanja o e-poslovanju, digitalnoj transformaciji i digitalnome marketingu, a trenutačno ga zanima tečaj – pisanja romana.

– Moja druga odluka povezana je s obećanjem samomu sebi da bolje upravljam vremenom, a treća je da ne silim i ne inzistiram ni na čemu, što god to bilo, klijent, posao… Ako nije suđeno – nije. Ima tomu razlog. Da počnem iznova, te bih tri stvari postavio kao prioritete – kaže Kramarić.

Cilj mu je razviti posao, dodatno ga digitalizirati i pripremiti za budućnost te stvoriti pretpostavke za stabilizaciju mjesečnih prihoda stvaranjem tokova pasivnih prihoda, a dugoročni je plan cjeloživotno učenje.

Mogući izvori financiranja

Neovisno o tome žele li rasti ili ostati mikropoduzetnici, za razvoj poslovanja mogu se, među ostalim, koristiti programima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koja kreditira investicije i obrtna sredstva u sklopu programa 'Poduzetništvo mladih, žena i početnika', 'Investicije privatnog sektora' i 'EU projekti'. Posebne ciljane skupine mogu upotrebljavati sredstva iz programa kreditiranja 'Poduzetništvo mladih, žena i početnika' prema posebnim uvjetima: za kredite do 700 tisuća kuna omogućeno je kreditiranje do 100 posto investicije (bez PDV-a), odnosno bez vlastitog udjela, a za kredite veće od 700 tisuća kuna omogućeno je kreditiranje do 85 posto vrijednosti investicije bez PDV-a.

Na osnovi tog programa odobravaju se krediti od 200 tisuća kuna do dva milijuna kuna, kamatna je stopa od 1,8 posto, a rok otplate do 14 godina, uključujući poček od četiri godine. Prema programima 'Investicije privatnog sektora' i 'EU projekti' najniži je iznos kredita 200 tisuća kuna, a najviši ne može biti veći od 75 posto vrijednosti investicije bez PDV-a. Ti krediti odobravaju se na rok do 17 godina, uključujući poček do četiri godine, a kamatne su stope od 1,3 do tri posto ovisno o djelatnosti. Suradnja između HBOR-a i pojedinih županija, općina i gradova koje subvencioniraju kamatne stope na HBOR-ove kredite omogućava kreditiranje mikropoduzetnika uz kamatnu stopu već od nula posto, a na potresom pogođenim područjima posebni su uvjeti za kreditiranje ulaganja.

Primjerice, u Sisačko-moslavačkoj županiji najviši iznos kredita može biti do 100 posto predračunske vrijednosti investicije, uključujući PDV, a kamatna je stopa od 0,8 posto. HBOR kreditira i proizvodne i uslužne djelatnosti mikropoduzetnika osim, primjerice, kockarnice, kladionice i slične djelatnosti. I HAMAG- BICRO kreditira mikropoduzetnike s nekoliko zajmova: ESIF Mikro investicijski zajam do 25.000 eura uz kamatnu stopu od 0,1 do 0,5 posto te rok otplate do pet godina. Isti su uvjeti za Mikro zajam za ruralni razvoj, Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj, no rok otplate je tri godine, uključujući poček. Postoji i COVID-19 zajam za obrtna sredstva do 380.000 kuna uz kamatnu stopu od 0,25 posto i rok otplate od pet godina.

25. travanj 2024 11:16