Korona i biznis
05. travanj 2020.

Stiven Toš: Industriji bi sada jako pomoglo ukidanje naknade za obnovljive izvore energije

STIVEN TOŠ, Bomark    foto Dražen Lapić

Nijedan naš konkurent u Europi nema obvezu plaćanja takve naknade. Kako bismo pokazali kakav je udarac to zadalo našem poslovanju, dovoljno je reći da nam ta naknada povećava račun za struju za više od četiri milijuna kuna na godinu

Varaždinska tvrtka Bomark Pak, jedan od najvećih europskih proizvođača ambalaže, ne namjerava rješavati probleme koje je prouzročila pandemija koronavirusa rezanjem prava zaposlenih. Direktor tvrtke Stiven Toš ne namjerava dijeliti otkaze i smanjivati plaće zaposlenima, jer smatra da bi to narušilo stabilnost poslovanja te umjesto toga predlaže niz konkretnih mjera koje bi trebala poduzeti hrvatska vlada kako bi pomogla poduzetnicima.

Što vam je danas najveći izazov u upravljanju u odnosu na razdoblje prije epidemije koronavirusa?

– Neizvjesna zdravstvena, ali i ekonomska situacija u cijelom svijetu. S obzirom na to da su nam za proizvodnju potrebni materijali koji su dobavljivi od najvećih kompanija poput ExxonMobila, Dow Chemicala i Sabica, najveći izazov čine transportne i logističke usluge kao i otvorenost i prohodnost granica.

Kako je epidemija koronavirusa promijenila poslovanje tvrtke?

– Poslovanje se moralo prilagoditi izolaciji i povećanim higijenskim zahtjevima. Zaposlenici koji mogu raditi na daljinu poslani su raditi od kuće, a u proizvodnom dijelu uvedene su pojačane mjere zdravstvene sigurnosti i higijene. S menadžerske pozicije još veći naglasak stavio se na praćenje novčanih tokova, optimizaciju kupaca i zalihe.

Jeste li uveli neke mjere o kojima nikad prije niste razmišljali, uz higijenske, i o čemu je riječ?

– Zbog prirode posla u kojem smo jedan od najvećih proizvođača u Europi, naši ljudi redovito putuju po Europskoj uniji i nisu fizički u uredu. Zbog toga smo na početku dobivanja informacija o izbijanju veoma zarazne bolesti ljude prebacili na rad na daljinu, za koji smo bili spremni. S druge strane, distributivni dio poslovanja uveo je rad u odvojenim dežurnim timovima koji se izmjenjuju svaka dva tjedna kako bi u slučaju izbijanja zaraze unutar tvrtke poslovanje i dalje bilo stabilno. Uveli smo i dežurne prodajne timove koji dolaze na posao i pružaju telefonsku podršku kupcima.

Jesu li u planu otkazi, smanjenje plaća, smanjenje obujma proizvodnje…?

– Nisu u planu otkazi, smanjenje plaća ili obujma proizvodnje. Želja nam je držati poslovanje stabilnim koliko je to moguće, bilo koji od spomenutih poteza tu bi stabilnost mogao dodatno narušiti. Naši zaposlenici okosnica su poslovanja i u ovim teškim trenucima pokazali su se kao pravi timski igrači. Cilj nam je zadržati svakoga dobrog zaposlenika. Budući da veliki naglasak stavljamo na obitelj, a i sâm slogan nam kaže 'širenje pravih vrijednosti', zadržat ćemo i isplatu deset tisuća kuna po svakom novorođenim djetetu te prigodne nagrade kao što su uskrsnice, božićnice, naknade za godišnji odmor i slično.

Najavljeno je donošenje zakona o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19, koji će izvan snage staviti sadašnji Zakon o radu i smanjiti prava radnika. Mislite li da najavljene suspenzije mogu spasiti hrvatsko gospodarstvo, tvrtke i radna mjesta?

– Moje iskreno mišljenje je kako su trenutačno potrebne mjere koje će tvrtkama omogućiti opipljivu, brzu i efikasnu pomoć. Želio bih vam dati primjer situacije s kojom se borimo još od prije početka pandemije. Uvedena nam je naknada za obnovljive izvore energije, koju nijedan konkurent u cijeloj Europi nije u obvezi plaćati. Kako bismo pokazali kakav udarac je to zadalo našem poslovanju, dovoljno je reći da nam je svake godine račun za struju veći za više od četiri milijuna kuna. Ovo možemo i gledati kroz prizmu smanjenja našega investicijskog potencijala putem jedne odluke i to preko noći. Tvrtka smo koja je napravila greenfield-tvornicu s ciljem zauzimanja pozicije na tržištu EU, što smo i uspjeli s izvozom od 94 posto i zauzimanjem pet posto europskog tržišta. Pretvoreno u brojke, Bomark Pak je u prošlog godini ostvario više od 500 milijuna kuna izvoza, što je 0,5 posto cijelog izvoza Hrvatske. Smatramo kako bi ta mjera, koja u ovom slučaju izgleda kao oporezivanje izvoznika, trebala biti ukinuta kako bi se nizu hrvatskih industrija omogućila poštena borba na tržištu EU.

Proizvodne tvrtke sve više se okreću automatiziranoj proizvodnji i robotima, što se u okolnostima izvanrednih mjera pokazalo izvrsnim rješenjem. Kakva je situacija u Bomark Parku, vladaju li roboti proizvodnjom?

– Često se krivo smatra kako roboti i automatizirana proizvodnja izbacuju ljude iz proizvodnje. Roboti i automatizirana proizvodnja se kvare i čovjek ih treba nadzirati, stoga smatram kako je potreban balans između pozicija na kojima rade roboti i pozicija na kojima je ljudski rad presudan. U našem proizvodnom procesu automatizirali smo dio poslovanja koje se odnosilo na teške fizičke poslove i na poslove gdje je ljudski rad neefikasan. S druge strane, ljude smo prebacili na pozicije koje su primarno u funkciji nadzora, preventivnih radnji i servisa. Kontinuirano zapošljavamo i uvođenje automatizacije omogućilo nam je povećanje kapaciteta, što je rezultiralo novim zapošljavanjima.

Koje su industrije trenutačno najovisnije o ambalaži Bomark Paka i jesu li neke narudžbe otkazane ili to očekujete?

– Budući da se Bomark grupa sastoji od Bomark Paka kao jednog od najvećih proizvođača elastične folije u Europi te Bomark Ambalaže, najvećeg distributera ambalažnih proizvoda u Hrvatskoj, usudili bismo se reći kako su obje tvrtke ključne za normalno funkcioniranje većine hrvatskih proizvođača i trgovačkih lanaca. Ambalaža, iako u oku potrošača nevažna, jedan je od glavnih dijelova svakog proizvoda. Ona čuva proizvod od kvarenja, mehaničkih oštećenja i zadržava mu kvalitetu. Kao Bomark grupa u Hrvatskoj opskrbljujemo sve velike industrije i trgovačke lance ambalažnim proizvodima, koji su presudni za pravodobno plasiranje proizvoda na tržište. Stoga smatramo kako su sve industrije u nekom postotku ovisne o našem poslovanju. U današnjem modernom svijetu ekonomija radi cirkularno te prekinete li bilo koji dio lanca, doći će do kašnjenja proizvodnje, nekvalitetnog proizvoda ili nedovoljne količine. U određenim industrijama očekujemo porast potražnje, a u nekim pad potreba za ambalažnim materijalom.

Imate li zalihe i koliko će potrajati?

– Ovisni smo o uvozu sirovina pošto nam materijali dolaze iz cijelog svijeta, a poglavito iz SAD-a, Saudijske Arabije i Južne Koreje. Trenutačno najveći problem je transport iz velikih luka koje nisu u Hrvatskoj. Tako jedna od najvećih luka u EU, Mantova u Italiji, zbog problema s transportom i logistikom nije u mogućnosti isporučiti materijale u Hrvatsku. Druge luke trenutačno rade normalno i materijali dolaze u Hrvatsku, međutim, smanjenim kapacitetom zbog otežane propusnosti kroz granice. Zalihe su trenutačno na dobrim razinama te nam omogućavaju stabilno poslovanje.

Bomark Pak izvozi veliki dio proizvodnje. Kako se taj proces sad odvija s obzirom na problem s prijevozom robe i kako će se te teškoće odraziti na poslovanje tvrtke ako izvanredne mjere potraju nekoliko mjeseci?

– Osim logističkog problema transporta i izvanrednih mjera koje su neizvjesne odnosno nepredvidive, Bomark Pak uspijeva zadržati stabilnost poslovanja. Međutim, za održavanje stabilnosti poslovanja krucijalan je nesmetan transport između zemalja EU i ozbiljno shvaćanje ovisnosti industrija. Kao primjer možemo navesti situaciju koja se trenutačno događa u Hrvatskoj zbog virusa COVID-19: jedna velika prehrambena industrija zbog povećane potražnje u dućanima aktivira svoje pune kapacitete kako bi zadovoljila potrebe kupaca, u isto vrijeme svoje proizvode pakira u ambalažu koju dobavlja od velikih distributera koji pak tu istu ambalažu dobavljaju od velikih proizvođača diljem Europe. U cijelom tom procesu logistika materijala, transport dobara i proizvoda te otvorenost granica za transport igraju nevjerojatnu ulogu te kako bi se zadovoljile sve potrebe, svaki dio slagalice mora nesmetano funkcionirati. Može se očekivati da će se zbog pandemije donekle narušiti ekonomski procesi, no oni ne smiju ni pod koju cijenu biti potpuno prekinuti. U ostalim članicama EU industrija ambalaže strateški je ključna i neometano radi u kriznim situacijama, što dokazuju proizvođači iz Italije koji su i tijekom karantene neprestano proizvodili.

Unazad tri godine Bomark grupa je investirala više od 200 milijuna kuna u proširenje proizvodnje. Koji je postotak kredita u tome i hoćete li ga moći otplaćivati?

–​ Bomark Pak je imao veliki investicijski ciklus financiran vlastitim i kapitalom banaka te sufinanciran od EU koji je započeo 2016. investicijom u novu proizvodnju papirnih cijevi i novu proizvodnu liniju za proizvodnju elastične folije. Završetak investicije bio je 2019. godine s postavljanjem zadnjih linija proizvodnje, kojih sada imamo devet, s realnim kapacitetom većim od 60 tisuća tona, s kojim smo zauzeli poziciju jednog od najvećih proizvođača u EU. Međutim, ono što nas razlikuje od ostalih veliki je fokus na kvalitetu i razvoj novih proizvoda te se usuđujemo reći da smo najkvalitetniji proizvođač u Europi. Tom investicijom završili smo i jedan od projekata koje država stalno traži, a to su projekti u greenfield-investicije s ciljem izvoza u članice EU, što smo također uspjeli.

Mislite li da bi perspektivne hrvatske tvrtke poput Bomark Paka sada mogle postati laka meta potencijalnih preuzimača?

– Iako smatram da laka preuzimanja ne postoje, kao tvrtka kojoj je strategija kontinuirani rast i širenje sve opcije su otvorene. U slučaju da u budućnosti nećemo imati snage za investicije i preuzimanja, ne isključujemo mogućnost udruživanja sa sličnim tvrtkama ili dokapitalizaciju putem mirovinskih fondova, fondova kapitala ili strateških partnera. Jedini cilj nam je daljnji razvoj i zbog toga smo otvoreni za sve opcije.

Što biste kao direktor velike tvrtke poručili hrvatskoj vladi?

– Smatram da su mjere veoma brzo donesene, ali, nažalost, u ovoj neizvjesnoj situaciji koja se mijenja iz sata u sat potrebne su nove mjere kako bismo ubrzali oporavak poslovanja. Mjere koje bi odmah pomogle svim poduzetnicima, a koje hrvatska vlada može odmah donijeti su oslobođenje plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza na minimalno tri mjeseca, ukidanje akontacije poreza na dobit, subvencioniranje kamata na kredite, obustava plaćanja svih obveznih članarina i naknada te uvođenje obveze plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji. Jedna od konkretnih mjera koje bi pomogle svim industrijama koje troše velike količine električne energije uvođenje je treće, noćne tarife struje te ukidanje naknade za obnovljive izvore energije. Iako vjerujem kako je Vlada tražila savjete od naših ekonomskih stručnjaka i analitičara, skup mjera s kojima se slažem i za koje smatram kako bi omogućile stabilnost poslovanja jesu mjere Velimira Šonje, Vuka Vukovića i Andreja Grubišića. Njihove mjere su kvalitetne, efikasne i izvedive.

Kakvi su Bomarkovi dugoročni planovi?

– Dugoročnih planova imamo mnogo, ali zbog trenutačne neizvjesne situacije neko će vrijeme biti na čekanju. Nadamo se kako će se situacija popraviti te da ćemo bar neki od tih planova uspjeti realizirati. Smatram da možemo pobijediti pandemiju i sačuvati gospodarstvo u isto vrijeme, kako bi i razdoblja koja dolaze poslije, iako promijenjena, bila dobra za život svih dionika društva. Uz pametne, brze i kvalitetne Vladine odluke, smatram da možemo održati kvalitetu života i nakon završetka pandemije obnoviti gospodarstvo bez dugotrajnih recesija. No te se odluke moraju donijeti odmah.