05. prosinac 2021.

Taksonomija EU - Upute za plivanje s temeljnim alatom u ostvarivanju Zelenog plana

Svojevrstan okvir za održivost dobile su kompanije u Delegiranoj uredbi o taksonomiji EU o ublažavanju klimatskih promjena, čija primjena počinje 1. siječnja 2022. godine. Njome su obuhvaćene gospodarske djelatnosti oko 40 posto tvrtki odgovornih za gotovo 80 posto izravna ispuštanja stakleničkih plinova u Europi

Da bi se poboljšalo zdravlje stanovnika, zaštitio okoliš i biološka raznolikost, Europska unija donijela je Zeleni plan kojim planira do 2050. Europu učiniti klimatski neutralnom. To ne može nikako proći bez sudjelovanja tvrtki, koje su stoga dobile okvir za održivost u Delegiranoj uredbi o taksonomiji EU o ublažavanju klimatskih promjena. Njome su obuhvaćene gospodarske djelatnosti oko 40 posto tvrtki odgovornih za gotovo 80 posto izravna ispuštanja stakleničkih plinova u Europi, a riječ je primjerice o energetici, građevini, proizvodnji, šumarstvu i prometu. Taksonomija određuje šest ciljeva održivosti: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održivo korištenje i zaštita vode te pomorskih bogatstava, prelazak na kružno gospodarstvo, sprječavanje i nadzor zagađenja te zaštita i obnova ekosustava i bioraznolikosti.

Živi organizam

Europska unija, svojim do sada najambicioznijim strateškim dokumentima, ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti, a sektor financija u tim aktivnostima ima važnu ulogu, koju je EU prepoznao donošenjem Akcijskog plana za financiranje održiva rasta, istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore. Da bi se taj akcijski plan provodio ujednačeno, pojasnila je da je uspostavljen zajednički klasifikacijski okvir s određenim mjerilima prema kojima se ekonomske aktivnosti mogu smatrati 'održivima', tzv. taksonomija.

– Taksonomija predstavlja 'živi organizam', odnosno zakonodavni okvir koji se kontinuirano dopunjava i nadograđuje. Stoga sve tvrtke trebaju odvojiti vrijeme i upoznati se s tom regulativom, pritom mislimo ponajprije na upoznavanje s regulativom u dijelu koji se na pojedini sektor odnosi. Primjerice, sektor poljoprivrede u ovom trenutku nije obuhvaćen taksonomijom budući da se još uvijek čekaju odluke zajedničke poljoprivredne politike u EU. U lipnju ove godine objavljena je dopuna Uredbe za utvrđivanje kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Iz tog dokumenta jasno je vidljiv utjecaj na gotovo svaki sektor, odnosno definirani su kriteriji o kojima tvrtke trebaju voditi računa kada pripremaju vlastita izvješća. Dakle, zasigurno možemo reći da će velike tvrtke kao i određeni broj srednjih trebati pripremati vlastita izvješća, u njima će trebati obuhvatiti vlastite nefinancijske utjecaje, što je samo jedan od aspekata utjecaja taksonomije na poslovanje tvrtki – smatra Šćulac Domac.

Odmah u prilagodbu

Prema njoj tvrtke svakako imaju priliku već sada raditi na vlastitoj transformaciji, uložiti u nove, učinkovitije i zelene tehnologije, za što će im već sljedeće godine na raspolaganju biti i znatna EU sredstva. Mišljenja je da je to svakako prilika koju treba iskoristiti za osuvremenjivanje poslovanja te približavanje klimatskoj neutralnosti. Za Šćulac Domac poseban izazov u usklađivanju poslovanja s kriterijima definiranim taksonomijom je na sektorima za koje još uvijek ne postoje odgovarajuća tehnološka rješenja pomoću kojih je moguće uskladiti poslovanje sa zahtjevima taksonomije. Velik broj inovativnih projekata, tvrdi, sada je usmjeren upravo na dokazivanje primjene novih tehnoloških rješenja, ali teško je u ovom trenutku jasno ocijeniti kada će te tehnologije postati tržišno dostupne i naravno po kojoj cijeni.

– Zato tvrtke trebaju već sada početi prilagođavati poslovanje i svakako trebaju pratiti i razvoj dodatnih kriterija ocjene usklađenosti s taksonomijom, ali i pripaziti na razvoj novih tehnologija, odnosno trenutka kada će one biti dostupne. Primjena delegirane uredbe o taksonomiji u području klime kreće s 1. siječnja 2022. godine, a čitav niz delegiranih uredbi tek treba stupiti na snagu tijekom iduće godine. Stoga na pitanje je li vremenski okvir za prilagodbu preoptimističan u ovom trenutku teško možemo odgovoriti. Zasigurno će se trebati više energije usmjeriti na edukaciju i informiranje. EU aktivnostima koje provodi za postizanje klimatske neutralnosti jasno je zacrtala smjer razvoja. Stoga moramo vjerovati u ono što radimo kako bi postizanje održiva i ugljično neutralna gospodarstva bilo ostvareno do 2050. No, kako bi to postalo ostvarivo potrebno nam je zajedničko djelovanje, stvaranje partnerstva između svih dionika našeg društva – poslovnog sektora, državnih institucija i organizacija civilnog društva. Partnerskim djelovanjem svakako možemo postići mnogo, a mi ćemo u HGK intenzivno raditi na promicanju toga – vjeruje Šćulac Domac.

Nove definicije

Primjena nove EU regulative donosi nove definicije održivih ekonomskih aktivnosti, a pred zakonodavca, regulatore, poduzeća i banke postavlja nova očekivanja i zahtjeve, rekli su u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Pri tome su neki od izazova koje je HBOR prepoznao u primjeni taksonomije prikupljanje podataka te uvođenje novih načina i procesa rada.

– HBOR je započeo prilagodbu zahtjevima regulative o održivosti i održiva financiranja te smo usmjereni na usvajanje praktičnih pristupa i metodologije kojima ćemo podržati zelenu tranziciju i usvojiti održivo financiranje.

Te HBOR-ove aktivnosti podržane su projektom tehničke pomoći Europske komisije odobrene u okviru DG REFORM Instrumenta tehničke pomoći (TSI2021), namijenjenog provedbi administrativnih i strukturnih reformi zemalja članica. Aktivnosti u okviru tog projekta imat će utjecaja na to kako HBOR provjerava i ocjenjuje održivost projekata koje razmatra za financiranje, kako prati utjecaj tih projekata na klimu, okoliš i društvo te na koji način mjeri njihove učinke. Na taj način HBOR će postaviti temelje za ugradnju održivosti u sva područja svojeg djelovanja te pridonijeti tranziciji prema niskougljičnoj ekonomiji i postizanju Ciljeva održiva razvoja – pojasnili su u HBOR-u.

U Ini su mišljenja da je novom uredbom o taksonomiji EU dobio snažan alat kojim se podupiru nastojanja u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena. Usvajanjem EU paketa 'Spremni za 55' bit će postavljeni viši i stroži klimatsko-energetski ciljevi za države članice i obveznike, a Ini je iz nacrta razvidno da pojedine kategorije paketa opterećuju transport i goriva, što može utjecati na rast cijena energenata u zemljama članicama.

Regulacija tržišta

Za Inu je ključno da prijelaz na nove tehnologije ne ugrozi konkurentnost te da uz električnu energiju razmotri i druge mogućnosti korištenjem novih niskougljičnih goriva. Gospodarski subjekti, rekli su u Ini, svakako moraju razmotriti nove prilike za razvoj i ulaganja te odabrati područja kojima će se ostvariti cilj taksonomije. Financiranje održivih projekata u gospodarstvu pridonijet će željenoj zelenoj tranziciji, Ina ih razmatra da bi ispunila svoju obvezu i dala doprinos smanjenju ispuštanja. Hrvatski Telekom pak smatra da će nova Uredba o taksonomiji imati pozitivan utjecaj na kompanije, koje će zahvaljujući njoj morati razmišljati o svojim financijskim utjecajima poticanjem i reguliranjem ulaganja u održive projekte. Stoga kao priliku svakako vide regulaciju tržišta, definiranje pojmova održivosti unutar poslovnog segmenta i praćenje tih utjecaja, što će neizbježno dovesti i do boljeg razumijevanja o nužnosti ulaganja u zelene i održive projekte. Taksonomija EU na poslovanje tvrtki utjecat će usmjeravanjem njihova poslovanja prema održivosti, a prilike koje donosi taksonomija, prema Podravki, ogledaju se u mogućnosti da tvrtke učine svoje poslovanje održivim, klimatski neutralnim, resursno učinkovitim i dugoročno konkurentnim na tržištu.

Samo bez 'greenwashinga'

Izazovi koje za tvrtke donosi taksonomija, primjećuju u Podravki, odnose se na utvrđivanje na koji su način i koliko njihove djelatnosti povezane s održivim gospodarskim djelatnostima, obvezu javne objave informacija o tome i usklađivanje njihovih djelatnosti s održivim gospodarskim djelatnostima. Mišljenja su da će se usklađivanje postići tako što će se tvrtke svemu prilagođavati izradom planova.

– Valja paziti da je riječ o stvarnoj transformaciji poslovanja prema održivosti, a nikako ne o manipulativnom zelenom marketingu. Rokovi su za većinu tvrtki vjerojatno prekratki i jako izazovni, iako ih je nemoguće generalizirati. Klimatski neutralna Europa ostvariva je do 2050. ako se tvrdnja temelji na ambicioznim klimatskim ciljevima koje je EU već definirao i ugradio u prvi europski Zakon o klimi. Taksonomija je ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne Europe do 2050. godine, Proučavanjem taksonomije može se zaključiti da je riječ o svima dostupnom alatu (vodiču) za postizanje održivosti poslovanja. U okolnostima klimatske i okolišne krize s kojom smo suočeni, neophodno je nadrasti doslovno shvaćanje taksonomije kao još jedne nove regulatorne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju – uviđaju u Podravki.