21. srpanj 2021.

Taman kad smo otkrili bicikle, zavladala je njihova nestašica

Potražnja za biciklima u cijelom svijetu, uključujući i Hrvatsku, u velikom je porastu baš u vrijeme kad ih se zbog prekinutih dobavnih lanaca proizvodi manje nego prije. Dok u domaćim trgovinama bicikala novijih serija nema, a procjenjuje se da ih i neće biti još dvije godine, cvjeta biznis s njihovim najmom i servisom

Prošle godine, neposredno nakon završetka karantene, u hrvatskim se trgovinama nije mogao kupiti bicikl. Sve je bilo rasprodano: dječji bicikli, bicikli za gradsku vožnju, bicikli za strme terene, električni bicikli; ostala je samo pokoja guralica za malu djecu. Hrvatska u tome nije bila iznimka. Cijeli svijet kao da je nakon zatvaranja poželio osjetiti vjetar u kosi i pedale pod nogama, pa je tako nastala prava globalna nestašica bicikala. U Americi kažu da ih se toliko nije prodalo od sedamdesetih. Nestašica se, nažalost, nije riješila – bicikala i dalje nema koliko ih tržište traži. Kad će se to promijeniti, veliko je pitanje jer su dobavni lanci prekinuti, a najviše problema imaju proizvođači dijelova u najvećim azijskim tvornicama poput Shimana jer im nedostaje sirovina.

Danas je u Hrvatskoj moguće kupiti nove bicikle koji su na lagerima, u skladištima, no onih najnovijih serija nema i distributeri i prodavači ne mogu zajamčiti kad će stići. Slobodna je procjena da ih neće biti još dvije godine. Barem! No to ne znači da je prodaja stala. Baš suprotno, tržište bicikala i sve što ima s njima veze nikada nije bilo življe.

Rimac većinu izvozi

U našoj se zemlji, prema neslužbenim podacima, svake godine proda od 110 tisuća do 125 tisuća novih bicikala. Najveći dio te prodaje otpada na dječje bicikle, koji su povoljniji i češće se i kupuju jer 'rastu' s djetetom, no primjetno je da se prodaja povećava već nekoliko godina. Osim novih, prodaju se i rabljeni. Koliko je to tržište veliko, nitko ne želi ni nagađati. A i to tržište, premda je uglavnom crno, raste, što primjećuju serviseri bicikala, koji rade više nego ikad i u kojima se na popravak ili servis čeka i do pet tjedana.

U prošloj godini u Hrvatsku je, prema podacima kojima raspolaže Državni zavod za statistiku (DZS), uvezeno bicikala u vrijednosti od 256 milijuna kuna ili približno 35,2 milijuna eura. Usporedbe radi, godinu prije, 2019., uvezeno je 217,4 milijuna kuna ili 29,3 milijuna eura vrijednih bicikala, a godinu prije toga, znači 2018., vrijednost uvezenih bicikala iznosila je 167,6 milijuna kuna ili 22,6 milijuna eura. Najviše ih stiže iz Nizozemske, Italije i Njemačke pa tek onda iz Kine i Slovenije… No za razliku od mnogih drugih industrijskih proizvoda, bicikle u Hrvatskoj i proizvodimo. Pa smo tako, naveo je DZS u posljednjemu 'Godišnjem izvještaju o industrijskoj proizvodnje u Hrvatskoj u 2019. godini', u Hrvatskoj proizveli točno 33.704 bicikala u vrijednosti od 4,6 milijuna kuna, a godinu prije proizvodnja je bila nešto manja: 2018. proizveli smo 26.928 bicikala vrijednih 2,6 milijuna kuna.

Najpoznatiji bicikl Made in Croatia zapravo je električni bicikl Greyp istoimene tvrtke čiji je osnivač hrvatski vunderkind Mate Rimac. Dok se Mate, sasvim razumljivo, bavi Neverom i Bugattijem, na naš je upit odgovorio voditelj prodaje u Greypu ​Dominik Vrbanac, koji kaže da je prodaja tih e-bicikala do korone varirala od 50 do 70 komada godišnje, nakon lansiranja Greypa G6 2019. skočila je na 200 komada, e da bi u koroni dodatno narasla na 400 komada na godinu.

– Ove godine cilj je prodati ih tisuću. Ukratko, bilježimo više od sto posto rasta svake godine, što količinski, što prihodno, a većina toga ide u izvoz. U Hrvatskoj ostaje samo 15 posto naših bicikala – rekao je Vrbanac i dodao da prodaja električnih bicikala raste na svim tržištima, pogotovo u regiji DACH (koja uključuje Austriju, Njemačku i Švicarsku), gdje je svaki treći prodani bicikl električni; u Njemačkoj se pak godišnje proda 2,5 milijuna električnih bicikala. Međutim, ni situacija na globalnom tržištu nije ostavila bez posljedica.

– Trend prodaje električnih bicikala porastao je i zbog korone pa već ove godine potražnja nadmašuje ponudu koja pak ovisi o velikoj nestašici dijelova, što je glavni izazov u poslovanju – iznio je Vrbanac i dodao da se Greyp pokušava snaći pronalaskom dobavljača na europskom tržištu, a razmišlja se i o vlastitoj proizvodnji dijelova.

Dolaze novi proizvođači

Kako je naveo, rok dostave dijelova u nekim je slučajevima skočio s uobičajenih 60 dana na čak 720, pa zbog trenutačne situacije njihov odjel planiranja sada naručuje komponente i elektroničke elemente za 2023.! Inače, Greypovi bicikli stoje od 4500 eura do 14.000 eura, ovisno o modelu.

Nije Rimčev Greyp jedini hrvatski električni bicikl. Nedavno je predstavljen i projekt dječjeg električnog bicikla, a postoje i drugi poduzetnici i inovatori koji ulaze na to brzorastuće tržište s jednim ili dva prototipa. U Čakovcu se proizvode i pravi old-school bicikli, i to u tvrtki Panex Dinamic, tako barem tvrde na svojim stranicama, a dio 'proizvođača' pod biciklima proizvedenim u Hrvatskoj prodaje one od uvezenih dijelova ili pak restaurirane i reciklirane.

Na hrvatskom tržištu postoji i nekoliko vodećih uvoznika i distributera bicikala. Bicikle prodaju ili sami u svojim specijaliziranim trgovinama, neki imaju svoju internetsku trgovinu, a rade i s velikim trgovcima. Njihovi webshopovi s novostima iz svijeta biciklizma, reportažama s biciklističkih ruta, blogovima i slično više podsjećaju na specijalizirane portale za zaljubljenike u prijevoz na dva kotača, a manje na specijaliziranu mrežnu trgovinu, što zapravo jesu. Jedan takav webshop i sportski portal jest On-Off, gdje se može kupiti opaki Giant ili pročitati kako se snašao neki biciklist u kanjonu Vrbasa. On-Off jedan je od glavnih distributera za Giant, Maxxis, Basil, Hamax, BikeWorkX i druge biciklističke brendove. Istoimenom tvrtkom upravlja Ivan Stipić koji za Lider kaže da prodaja bicikala unatoč globalnim izazovima nije stala, ali zapinje.

– Iznimno je mnogo čimbenika koji utječu na proizvodnju i isporuku bicikala. Dovoljna je nestabilnost samo jedne karike u lancu proizvodnje da se sustav uspori. A usporio je već zbog pojačane potražnje u koroni, što je samo dio priče. Sada sve zapinje zbog nedovoljne količine sirovina za proizvodnju guma i drugih metalnih dijelova, pogotovo u Shimanovoj tvornici, zato što su kapaciteti u tvornicama u kojima se bicikli i dijelovi za njih proizvode smanjeni zbog epidemioloških restrikcija jer, primjerice, udaljenost između radnika na traci mora biti veća, a zapinje i zbog logistike, odnosno drastičnog poskupljenja kontejnerskog transporta i nedovoljne količine kontejnera i brodova iz Azije za ostatak svijeta – rekao je Stipić i procijenio da se sadašnja situacija neće stabilizirati prije sredine 2023.

Što o svemu imaju za reći oni koji bicikle servisiraju, a što oni koji se bave bike-sharingom, a što biciklisti, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.