30. travanj 2021.

Teror konzervatora - ‘No pasaran‘ za suvremene materijale u povijesnoj jezgri Zagreba

Zgrade stradale u potresu koje nisu spomenici kulture, ali su u povijesnoj cjelini Zagreba, nije moguće obnoviti novim materijalima jer ne dopuštaju konzervatori. Iako postoje novi materijali, primjerice, aluminijski krov koji oponaša klasični crijep i bojom i izgledom, a laganiji je i manje opterećuje statiku starih zgrada, bez dozvole Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode ne može se koristiti.

Naime, obnova zgrada temelji se na projektnoj dokumentaciji koju su izradili ovlašteni projektanti koji su dužni, ako se radi o zgradama u zoni zaštite spomenika kulture ili o pojedinačnim kulturnim dobrima, ishoditi odobrenje projekta od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. No projektanti koji pripremaju projekte obnove tvrde da još nitko nije dobio takvu dozvolu, predstavnike suvlasnika zgrada nitko u državnoj upravi ne uzima ozbiljno, a upravitelji zgrada nisu nadležni niti utječu na izbor materijala, već u svojstvu nalogoprimaca postupaju sukladno odlukama suvlasnika.

U Ministarstvu kulture i medija nadležnom za obnovu potresom pogođenih područja kažu da korištenje suvremenih materijala nije novost u zaštiti kulturne baštine, ali prihvatljivi su samo oni čija primjena neće utjecati na svojstvo kulturnog dobra, bilo da je riječ o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru ili kulturno-povijesnoj cjelini. Nadalje, oštećena kulturna baština obnavljat će se po stručnim kriterijima, ovisno o razini štete od potresa, prema uputama konzervatora i stručnjaka za građevinske konstrukcije te prema vrijednosti svake pojedine zgrade unutar kulturno-povijesne cjeline.To znači da suvlasnici zgrada koje se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina moraju obnoviti zgrade u skladu sa statusom zaštite zgrade.

Što o svemu kažu stručnjaci za građevinu, a što povjesničari umjetnosti pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.