Hrvatska
StoryEditor

Tko su članovi Ekonomskog savjeta Udruge Glas poduzetnika?

14. Listopad 2020.
Vedrana Pribičevićfoto Ratko Mavar

Udruga Glas poduzetnika, koja se tijekom ove pandemije prometnula u neformalni sindikat poduzetnika izmrcvarenih restrikcijama, otišla je korak dalje osnivanjem vlastitog Ekonomskog savjeta, kada već Vlada to ne smatra potrebnim jer procjenjuje da su epidemiolozi dovoljno opremljeni za donošenje odluka koje se umnogome tiču ekonomije. U tom će novoustrojenom tijelu, objavili su iz Udruge, sjediti Jakša Cvitanić (CalTech), Ria Ivandić (LSE/Oxford), Leonard Kukić (Carlos III, Madrid), Boris Podobnik (Boston/Rijeka/ZŠEM), Vedrana Pribičević (ZŠEM), Mislav Radić (LSE), Stjepan Srhoj (Sveučilište Dubrovnik) i Vuk Vuković (UGP/Oraclum).

I dok Vedranu Pribičević i Vuka Vukovića zaista ne treba dodatno predstavljati jer su poznati široj hrvatskoj javnosti kao vrsni ekonomski stručnjaci, druga imena s popisa ipak nisu toliko prisutna u domaćem javnom prostoru. Jakša Cvitanić predavač je na uglednom američkom CalTechu gdje se bavi matematičkim financijama, financijskim inženjeringom i ekonomijom financija. Diplomu je stekao na Sveučilištu u Zagrebu, da bi svoje obrazovanje potom nastavio u SAD-u, stekavši tamo doktorat. Postdoktorski studij završio je na Sveučilištu u Minnesoti nakon čega je postao član nastavnog osoblja na Columbiji. Na svoje aktualno radno mjesto došao je 2005. Njegov rad prepoznala je Američka udruga za statistiku koja mu je dodijelila nagradu za skolastičku izvrsnost.  

Ria Ivandić izrađuje doktorat na britanskom King's Collegu na Odjelu za političku ekonomiju i radi kao istraživačica na London School of Economics. Vlasnica je magisterija s Universitat Pompeu Fabra, a asistentica je u nekoliko modula odjela za političku ekonomiju LSE-a. Akademski put počela je isto u Zagrebu, a sada se primarno bavi ekonomskim analizama izbornih politika, ekonomijom medija i primijenjenom mikroekonomijom. Leonard Kukić, prošle godine predstavljen u Lideru kao jedan od perspektivnih ekonomista mlađe generacije, predaje na madridskom Sveučilištu Carlos III., gdje se bavi europskom poljoprivredom iz povijesne perspektive, konvergencijom i ekonomskim uzorcima rasta u 19. i 20. stoljeću, političkom ekonomijom i industrijalizacijom i nizom drugih tema.

Jedan od nacitiranijih hrvatskih znanstvenika, Boris Podobnik svoje vrijeme dijeli između Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, gdje je zamjenik dekana za istraživanje, Sveučilišta u Bostonu i Sveučilišta u Rijeci. Doktorat iz fizike stekao je u Zagrebu, a postdoktorski studij kompletirao u Bostonu. Predaje ekonometriju na Sveučilištu u Zagrebu, Naprednu ekonometriju na ZŠEM-u i Operativno istraživanje na Sveučilištu u Rijeci, s tim da je surađivao ili surađuje sa Sveučilištem u Bostonu, Harvardom, Sveučilištem u Singapuru, Sveučilištem u Halleu, Sveučilištem informacijskih znanosti u Tokiju, Sveučilištem u Lecceu i Istočnokineskim Sveučilištem znanosti i tehnologije. Autor je preko 60 znanstvenih radova u raznim područjima od nuklearne fizike i visokoenergetske fizike preko fiziologije i statističke fizike do ekonometrije i financija. Radovi su mu citirani više od četiri tisuće puta prema Web of Science.

Još jedan član Savjeta s LSE-a je i Mislav Radić, postdoktorski istraživač na Odjelu za menadžment, koji predaje i na Imperial College Business Schoolu. Doktorirao je menadžment na Cass Business School Sveučilišta u Londonu, a primarni akademski interesi su mu organizacijska i društvena promjena i dinamika javno-privatnih partnerstava. Pored akademskog rada, Radić je radio kao konzultant u nizu privatnih i javnih organizacija, a član je i Global Shapers zajednice Svjetskog ekonomskog foruma. Konačno, Stjepan Srhoj asistent je Opće ekonomije na Sveučilištu u Dubrovniku koji je doktorat stekao na Sveučilištu Leopold-Franzens u Innsbrucku. Predaje mikroekonomiju, makroekonomiju, povijest ekonomske teorije i metoda, načela ekonomije i primijenjenu makroekonomiju.

12. travanj 2024 02:34