04. studeni 2019.

Tri godine od Pariškog sporazuma: Hrvatska je na dobrom putu da ostvari zadane ciljeve

Na današnji dan, točno prije tri godine, na snagu je stupio povijesni Pariški sporazum koji predstavlja svjetsku prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. To se dogodilo 30 dana nakon što su 4. listopada zadovoljeni svi uvjeti, odnosno nakon što je 55 zemalja odgovornih za najmanje 55 posto globalnih emisija stakleničkih plinova ispunilo uvjete za ratifikaciju. Sve zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, ratificirale su sporazum.

Tim povodom gospodarsko-interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske podsjeća da se Hrvatska sporazumom obvezala slijediti dogovoreni smjer ograničavanja globalnog zatopljenja smanjivanjem emisija stakleničkih plinova, za što je nužna energetska tranzicija prema niskougljičnoj proizvodnji i obnovljivim izvorima energije (OIE). Na to nas je obvezala i EU.

Do kraja ove godine Hrvatska mora usvojiti dva dokumenta koja donose velike promjene na tržištu: Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. čiji je prijedlog Vlada uputila u Sabor 31. listopada, a po prvi puta i Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) koji je trenutačno u procesu javnog savjetovanja.

NECP je ključan dokument za ispunjavanje obveza Pariškog klimatskog sporazuma. On mora pokazati koliko ćemo kapaciteta OIE instalirati do 2030., kako ćemo ukloniti postojeće administrativne barijere potencijalnim investitorima te omogućiti direktnu kupnju 'zelene' električne energije između proizvođača i potrošača. Prema zacrtanom cilju u NECP-u od 36,4 posto udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji do 2030. godine, Hrvatska se svrstala među predvodnice u regiji i šire. Time jasno poručuje ulagačima da želi u potpunosti iskoristiti domaće potencijale. No ovaj ambiciozan cilj moguće je ostvariti samo povezivanjem poduzetništva, industrije i građana u jednu jedinstvenu 'energetsku zajednicu'.

Hrvatski potencijal u OIE mnogo je veći od dosadašnje primjene te, osim izazova, predstavlja i veliku priliku za gospodarski rast: proizvodnju električne energije iz domaćih resursa, ravnomjerni razvoj energetskog gospodarstva i prateće industrije u svim regijama, a time i dugoročno smanjenje uvoza energije, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj zajednice i rast standarda građana. Prema istraživanju javnog mnijenja u EU, tzv. Eurobarometru, 42 posto hrvatskih građana smatra da je potrebno pružiti veću financijsku potporu tranziciji prema čistoj energiji, a 51 posto njih podržava smanjenje štetnih emisija na minimum kako bi se postigao cilj EU - ugljična neutralnost do 2050. godine. 

Trenutačni investicijski potencijali u OIE procjenjuju se na više od milijardu eura. Ipak, da bismo izgradili suvremeni energetski sustav te ostvarili ciljeve Pariškog sporazuma potrebno je svladati ključne izazove:

  • brže i učinkovitije stvarati zakonodavni okvir i prateće provedbene akte
  • smanjiti trošak kapitala (Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za solarne i vjetroelektrane u Europi)
  • provesti tranziciju sustava poticanja OIE prema premijskom modelu gdje se investitori natječu za najniži iznos tarifa
  • omogućiti proizvodnju električne energije na mjestu potrošnje za obrtnike, poduzetnike, OPG-ove...
  • omogućiti direktno ugovaranje kupoprodaje električne i toplinske energije između potrošača i proizvođača (engl. PPA) koje industriji može donijeti i do 20 posto nižu cijenu električne energije

Hrvatska je danas na dobrom putu da ostvari zadane ciljeve, a prevladavanjem izazova koje donosi energetska tranzicija ima priliku pozicionirati se i među najprosperitetnije države EU.