05. rujan 2021.

Tržište igračaka: Ozbiljni potencijali razigranog tržišta kojim vladaju generacije Z i alfa

Trgovci igračkama danas se u ponudi orijentiraju na djecu u dobi do pet godina. Nakon toga preuzima ih svijet tehnologije – tableta, mobitela i računala – ali i dalje imaju često i presudnu ulogu u odlukama koji će se proizvod i usluga nabaviti u nekom kućanstvu

Analizom velikih podataka portal Statista izračunao je da ​ Europljani po djetetu svake godine potroše više od 1300 kuna samo na njihove igračke. Hrvatski roditelji u prosjeku toliko potroše za dvije prilike, Božić i dječji rođendan, a gdje su još neplanirani usputni troškovi kad vas dijete vuče za rukav na kiosku ili u velikom trgovačkom centru. Igračke danas izviruju sa svih strana: ima ih na kioscima, crpkama, u uredima, knjižarama, trgovačkim centrima, specijaliziranim prodavaonicama, na štandovima, u diskontnim trgovinama poput Pepca, Orbica ili Offertissime, i to po mnogo nižoj cijeni nego nekad kad su se za Svetog Nikolu dobivali šiba i koji slatkiš, a za Uskrs čokoladna jaja i zečevi, a ne tableti i skupe igračke.

Mamac s reklama

Djeci se sviđa sve što vide na TV reklamama, pa je tako protekle dvije godine vladala pomama za Spin Fighterom, plastičnim pištoljem koji ispucava metalne zvrkove za borbu u areni. Gotovo da u parkiću nisi mogao sresti dječaka ili djevojčicu bez njega u ruci, a paralelno se na televiziji prikazivao istoimeni crtić. Pištolji se, naravno, nadograđuju, zvrkovi se prodaju posebno, a tu je i arena, tanka plastika koja ne vrijedi deset kuna, ali stoji oko 150. Zato ćete za pravi doživljaj Spin Fightera ostaviti 500-tinjak kuna.

Trgovci igračkama danas se u ponudi orijentiraju na djecu u dobi do pet godina, nakon čega ih preuzima svijet: tableta, mobitela i računala. U Hrvatskom Telekomu kažu da se mlađa djeca, obično do osme godine, najčešće koriste tabletima, a nakon upisa u osnovnu školu počinju upotrebljavati mobilne uređaje. Kad je pak riječ o odabiru brendova, to su uglavnom oni koji su u tom trenutku najatraktivniji na tržištu.

– Iz ponude bismo izdvojili dječji sat MyKi, inovaciju koju je HT predstavio prvi na tržištu 2017. i koji djeci i roditeljima omogućava komunikaciju te praćenje djetetove lokacije s pomoću aplikacije MyKi Watch. Kad je riječ o zabavi, HT je u svoju ponudu još 2016. uvrstio i konzole te ostalu opremu za PlayStation, a i danas ima redovite promidžbe u sklopu kojih korisnici ostvaruju različite pogodnosti – ističu u HT-u.

Na više zaslona

Dodaju i to da su djeca inače vrlo intuitivni korisnici i nije im potrebna posebna prilagodba kad je u pitanju korištenje mobilnih uređaja, nego angažman roditelja koji će im odrediti koje aplikacije smiju upotrebljavati i koje su primjerene za njihovu dob.

– Djeca, tzv. generacija alfa, i tinejdžeri, odnosno mlađa skupina tzv. generacije Z, naraštaji su koji odrastaju u digitalnom dobu i kojima je prirodno biti tehnološki hiperpovezan. Kao što se za generaciju Z govori da je 'uvijek povezana', always connected, generacija alfa 'trajno je povezana', permanently connected. Mobilna je, globalna, prihvaća raznolikosti u svakom smislu i njezini su pripadnici veliki individualci i veoma samostalni u odlučivanju te očekuju da se njihove potrebe i preferencije poštuju. To je generacija streaminga pjesme 'Baby Shark'​, fidget spinera i videoigrica, koje navode kao najboljih pet digitalnih slobodnih aktivnosti. To je generacija iPhonea, iPoda i tableta, nosive tehnologije, smart speakera i glasovnih asistenata. Online povezanost se podrazumijeva i društvene mreže postaju standard njihove komunikacije, pri čemu prednjače Instagram, Snapchat i WhatsApp. Gledanje linearne televizije nije im toliko navika koliko praćenje streaming-sadržaja na YouTubeu, TikToku, Netflixu i sl. Prate lokalne i globalne influencere te su i sami skloni kreiranju vlastitih videosadržaja. Navika da se istodobno koriste s nekoliko uređaja ili ekrana odnosno aplikacija, društvenih mreža i drugih digitalnih rješenja smanjila je njihovu pozornost i koncentraciju, što već prepoznaje i priznaje otprilike dvije trećine hrvatskih tinejdžera, prema istraživanju provedenom među hrvatskom generacijom Z koje je u lipnju 2021. proveo Hrvatski Telekom – ističu u HT-u.

Blagi rast

Na proizvode za djecu i tinejdžere u asortimanu multimedijske knjižare Menart otpada od 60 do 70 posto ukupne prodaje. Knjige čine 55 posto prodaje, darovni program 20 posto, glazba i film 11 posto, igračke devet posto te tehnologija pet posto. Emil Kolanović, direktor​ Menartove prodaje i marketinga, kaže da je tržište proizvoda i usluga za djecu u Hrvatskoj dinamično, zastupljena je većina aktualnih svjetskih brendova za djecu i u manjem postotku domaćih lokalnih brendova.

– Aktualni su rezultati našeg poslovanja u segmentu igračaka u odnosu na pretpandemijsko razdoblje stabilni, blago rastemo od četiri do pet posto. Najprodavaniji su proizvodi u pandemijskoj godini iz segmenta igračaka Menart Toys linija Spin Fighters, društvene igre linije Alias s novitetom Alias Hrvatska te linija YuGiOh. Daljnji potencijal rasta vidimo u kvalitetnom izboru brendova za djecu i osmišljavanju vlastitih lokalnih brendova dječjih igračaka. Online prodaja jako je porasla u prošlogodišnjem lockdownu i taj se trend nastavlja. Trenutačna internetska prodaja igračaka kod nas iznosi do deset posto od ukupne prodaje – govori Kolanović.

Iako u Hrvatskoj igračaka ne manjka, preživjele su samo dvije specijalizirane trgovine, Škrinjica i Denis, no bore se za opstanak nakon što su ih pregazili veliki strani lanci. Propali su One2Play, Turbo limač, Magma, a preostali na razini godine ostvaruju promete koje su nekoć realizirali u jednome mjesecu. Kako nam je rekla prodavačica u jednoj trgovini, u Češkoj postoji između 400 i 500 specijaliziranih trgovina igračkama. Uz to su veletrgovci gurnuti na stranu, a Slovenci su preuzeli primat nad distribucijom; primjerice, glavni su zastupnici za Playmobile koji onda prodaju u Hrvatskoj.

Malo proizvođača

U trenutku kad je iz Europe došao jeftin kapital s niskom kamatnom stopom, veliki lanci poput Müllera i Spara uništili su male trgovce igračkama velikim volumenima, degradacijom na policama i niskim cijenama u ugovorima o nabavi. Kako doznajemo, Mülleru hrvatski veletrgovci više ne mogu prići čak i da imaju najniže cijene na tržištu, sve se izravno uvozi iz Njemačke. Istodobno je za hrvatske kupce Müller pojam iako je najskuplji na tržištu i vrlo rijetko obogaćuje asortiman inovativnim proizvodima. Zato imamo sve više specijaliziranih online trgovina igračkama, gdje mahom kupuju mlađi roditelji; starija generacija pri kupnji ipak voli vizualnu percepciju, osobito ako u kupnju ide s djetetom.

Proizvođača igračaka u Hrvatskoj vrlo je malo; nemaju, zapravo, za koga proizvoditi, osim ako direktno ne izvoze. I kad naprave igračku, mnogo više novca moraju 'upucati' u marketing nego u proizvodnju, za što često nemaju sredstava. Uostalom, Hrvati ne cijene svoje, žele strano, kao i to da se po mogućnosti vrti u reklamama.

Zanimljivo, jedna nam je prodavačica u trgovini igračkama ispričala da su najprodavanije igračke tijekom pandemije bile puzzle, ali ne one za djecu, već za odrasle, koji su u njima vidjeli sredstvo za ubijanje depresije. 

GLAVNA UVOZNA TRŽIŠTA Odakle nama igračke

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, vidljivo je da glavna uvozna tržišta igračaka variraju. Iako bi mnogi rekli da ih najviše uvozimo iz Kine, nije tako. U 2019., kad je ukupna vrijednost uvezenih igračaka sa svih tržišta iznosila 127 milijuna kuna, najviše smo igračaka, koje se statistički dijele na tricikle i romobile, glazbala, električne vlakove i ostale igračke, pod koje se ubraja najveći udio uvoza, uvezli iz Njemačke – u iznosu od 33 milijuna kuna; Kina je bila na drugome mjestu s 24,3 milijuna, Slovenija na trećemu s 15,4 milijuna te Mađarska na četvrtome mjestu s 12,2 milijuna. U godini pandemije, bez obzira na probleme s opskrbom i globalnom logistikom, ukupna vrijednost uvoza igračaka porasla je na 138,6 milijuna kuna, na čelu s Njemačkom, a Mađarska je po uvozu pretekla Kinu koja je bila treće uvozno tržište. U prva četiri mjeseca ove godine Mađari su preuzeli dominaciju s 15 milijuna kuna, Kinezi su na drugome mjestu, a Nijemci na trećemu. Ukupna je vrijednost iznosila 45,2 milijuna kuna i do kraja godine može se dogoditi da bude niža nego lani, među ostalim i zbog velikog poskupljenja sirovina poput metala, plastike, inoksa i sl. Prije šest mjeseci kontejner iz Kine stajao je 1800 dolara, a danas vrijedi 8000 dolara, zato je cijena nabave igračaka na svjetskom tržištu najmanje 30 posto skuplja nego prijašnjih godina.