Brzorastuće obveznice povezane s održivošću, među kojima su i tzv. zelene, društvene, održive i one povezane s održivim poslovanjem, i idućih će godina biti vruća roba na tržištu kapitala. Trenutačno su prilično jeftine i pružaju prilike za investitore, ali i za kompanije i vlade, da se upuste u inovacije koje će donijeti nove profitabilne pothvate, a biti socijalno osviještene, pravedne i poticati jednakost
Od svih vrijednosnica kojima se trenutačno trguje na tržištu 'održiva kapitala', prema nedavnom izvješću Moody's ESG Solutionsa, najbrže rastu obveznice povezane s održivošću, među kojima su i tzv. zelene, društvene, održive i one povezane s održivim poslovanjem. Analitičari te kompanije procijenili su da će njihovi obujmovi ove godine dosegnuti čak bilijun dolara. Za jedan od posljednjih intrigantnih primjera izdavanja takvih obveznica pobrinula se Teva, farmaceutska kompanija dio koje je Pliva još od 2008., srušivši rekord na zelenom financijskom tržištu prodavši obveznice vezane uz okolišne, društvene i upravljačke ciljeve za rekordnih pet milijardi dolara. Izraelska Teva objavila je da je izdala obveznicu s tri cilja, prvi je 25-postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) u opsegu 1 i 2, drugi je cilj odnosno KPI do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 za 25 posto, što je u skladu s Pariškim klimatskim dogovorom, a treći povećanje pristupa osnovnim lijekovima za pacijente u zemljama s niskim i srednjim dohotkom do kraja iz 2025. godine za 150 posto. No, unatoč sve snažnijim trendovima u svijetu, kompanije koje posluju u Hrvatskoj o takvim obveznicama uglavnom još uvijek ne razmišljaju niti su one dio poslovne strategije u sljedećem razdoblju, a o tome ne razmišljaju ni Vlada ni jedinice lokalne samouprave. Ipak, ima iznimki.
Domaći planovi
Iz Hrvatske elektroprivrede (HEP-a) otkrili su da analiziraju sve mogućnosti financiranja svojih projekata s ciljem postizanja najpovoljnijih uvjeta i koristi za Društvo, pa tako i mogućnost izdavanja zelenih obveznica.
– S obzirom na postojeći, pretežno obnovljivi portfelj te znatne planirane investicije u obnovljive izvore, elektromobilnost, projekte energetske učinkovitosti te unaprjeđenja i fleksibilnosti mreže, sa stajališta HEP-a razumno je razmatrati i opciju izdavanja 'zelenih obveznica'. Konačna odluka o obliku i strukturi potencijalnog financiranja ovisi o vrsti projekata koji se financiraju, roku gradnje i ostalim specifičnostima investicije, kao i stanju na tržištu, a sve s krajnjim ciljem postizanja najboljih uvjeta za HEP. Činjenica je da su zelene obveznice traženi proizvod na tržištu zbog želje investitora za ulaganjima u zeleni portfelj, a što će u sljedećih nekoliko godina postati i zakonska obveza, zbog potrebe smanjenja udjela emisija CO2 u ukupnom poslovanju. Iako je trenutačno zelena obveznica jeftinija u odnosu na 'običnu' obveznicu, ona sa sobom povlači ograničenja u vidu korištenja samo u svrhu projekta koji odgovaraju ESG kriterijima kao i dodatne troškove ocjenjivanja tih projekata od neovisnih agencija koje se bave ESG-om – odgovorili su iz HEP-a, koji bi, prema svemu sudeći, mogao postati prva hrvatska tvrtka koja će izdati takve obveznice.
Dekarbanizaciji investicijskih portfelja kani pridonijeti Professio Energija, prvo dioničko društvo u Hrvatskoj usmjereno isključivo na razvoj i implementaciju projekata obnovljivih izvora energije te njihovo dugoročno upravljanje, čiji su vlasnici hrvatski institucionalni investitori, mirovinski fondovi i osiguravajuća društva. Prema najavama iz te tvrtke koja kotira na Zagrebačkoj burzi, cilj joj je 'izdavanje zelene obveznice kojom bi se pridonijelo daljnjem razvoju i investicijama u tom području, a kroz visoko transparentan proces izdanja kojim bi se omogućilo pristup domaćim i stranim ESG investitorima'.
Ne treba im
No izgleda da gradovi i jedinice lokalne samouprave, kao i država, ne razmišljaju o obveznicama povezanim s održivošću jer nema drugog načina kako objasniti ignoriranje Liderova upita. Odgovor je stigao tek iz Splita i Rijeke. Splitski zamjenik gradonačelnika Antonijo Kuzmanić na upit o obveznicama odgovorio je: – Nismo razmišljali o obveznicama, ali ako se ikad i odlučimo ne postoji neka zakonska prepreka, osim one da Gradsko vijeće mora potvrditi izdavanje obveznica, ali to mora biti za velike projekte. Iz Grada Rijeke poručili su da imaju veliko iskustvo financiranja gradskih projekta putem investitora na financijskim tržištima.
– Rijeka ima iskustva sa zelenim projektima kao i s, uza zelene projekte često vezanim, projektima s digitalnom komponentom. U tomu Rijeka, prema ocjenama nezavisnih savjetnika, prednjači među hrvatskim gradovima – ističu iz Grada.
A s obzirom na to da se volimo uspoređivati s ostalima, valjalo bi naglasiti da su i neke zemlje u okružju već izdale takve obveznice. Italija je izdala obveznice u vrijednosti 10,2 milijarde dolara, Mađarska od 2,3 milijarde dolara, Slovenija 1,2 milijarde dolara, jednako kao i Srbija.
Što radi Europa
A korak naprijed učinila je i Europska komisija, koja je početkom listopada donijela okvir za izdavanje vlastitih zelenih obveznica u iznosu od 250 milijardi eura, što predstavlja 30 posto ukupnog izdanja novoga financijskog okvira NextGenerationEU. Europski okvir daje ulagačima u te obveznice povjerenje da će mobilizirana sredstva biti dodijeljena zelenim projektima i da će Komisija izvijestiti o njihovu utjecaju na okoliš.
– Namjera EU je do kraja 2026. godine izdati zelene obveznice do 250 milijardi eura, što će nas učiniti najvećim izdavateljem zelenih obveznica na svijetu. To je također izraz naše predanosti održivosti i stavlja održivo financiranje na čelo napora EU za oporavak – rekao je na predstavljanju tog projekta Johannes Hahn, europski povjerenik zadužen za proračun i administraciju.
Zelene obveznice već se upotrebljavaju za prikupljanje financijskih sredstava u nekim sektorima, npr. u proizvodnji i distribuciji energije, resursno učinkovitoj stanogradnji i niskougljičnoj prometnoj infrastrukturi. Ulagači pokazuju velik interes za takve obveznice. Međutim, postoji velik potencijal za proširenje tržišta zelenih obveznica i jačanje njihovih okolišnih ciljeva, a Europski standard za zelene obveznice služit će poduzećima i javnim tijelima kao 'zlatni standard' za korištenje zelenih obveznica za prikupljanje sredstava na tržištima kapitala radi financiranja ambicioznih velikih ulaganja, uz ispunjenje strogih zahtjeva u pogledu održivosti, i zaštitu ulagača od manipulativnoga zelenog marketinga. Konkretno, to znači da izdavatelji morati jasno i nedvosmisleno dokazati da financiraju zelene projekte koji su usklađeni s taksonomijom EU, a ulagači koji budu kupovali te obveznice moći će lakše odrediti jesu li njihova ulaganja održiva, čime će se smanjiti rizici od manipulativnoga zelenog marketinga.
Prilike za ulagače
S pojačanim tržišnim fokusom na ubrzanje klimatskih promjena i ostvarivanje održivih razvojnih ciljeva analitičari Moody's ESG-a procjenjuju da će obveznice na globalnoj razini rasti i sljedeće godine, a taj trend vjerojatno će potrajati i u godinama koje dolaze. Bit će to, kažu, prilika i za investitore, ali i za kompanije i vlade, da krenu u inovacije koje će donijeti ne samo nove poslovne prilike, već koje će biti socijalno osviještene, pravedne i koje će poticati jednakost. Pogotovo ako se svi skupa mislimo držati i dogovora iz Glasgowa, onda ćemo tomu morati pristupiti bez fige u džepu.
U prvoj polovici ove godine najveći pojedinačni izdavatelj takvih obveznica bila je Republika Francuska, čija su čak tri projekta financirana u ukupnom iznosu od 12,9 milijardi američkih dolara. Američko financijsko društvo Fannie Mae je drugo s 8,6 milijardi dolara vrijednim obveznicama, zelene njemačke obveznice vrijedile su 7,3 milijarde dolare. Na četvrtom je mjestu njemačka financijska institucija KfW s obveznicama od 6,8 milijardi, a peta je Europska investicijska banka, čije su održive i zelene obveznice vrijedile 6,1 milijardu dolara.
Jedan od najplodnijih korporativnih izdavatelja u ovoj godini bila je talijanska tvrtka za energetsku infrastrukturu Snam, čija je obveznica s dvije tranše izdana za ukupno 750 milijuna eura (909 milijuna dolara). Prihodi će biti korišteni za financiranje smanjenja emisija, obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, projekata zelene gradnje i rekonstrukcije mreže za prijenos plina kako bi bila spremna za alternativu s nižim emisijama, uključujući vodik.
Prilika ima i bit će ih sve više, a ne treba čekati zadnji vlak da se u njega sjedne. On bi mogao zakasniti i onda tek nećemo nikamo stići.