26. kolovoz 2021.

Turistička sezona se ‘dogodila‘, to ne znači da će ista ponuda upaliti kad pandemija prođe

turisti, putovanje

   

Hrvatskoj se ove godine 'dogodila' sezona, samo zato što se našim konkurentima nije. Stav je to stručnjaka koji smatraju kako bi Hrvatska trebala, i to što prije, redefinirati svoj turizam i svoju turističku ponudu, te stranom gostu ponuditi nešto drugo osim sunca i mora. No, to ne znači, napominje Matko Marohnić, konzultant iz Horwath HTL, da Hrvatskoj treba manje, već više turizma, ali ne i overtourisma.

image

Matko Marohnić Horwath

foto
--- Nije problem Hrvatske to što imamo turizam, nego je puno veći problem to što od njega nemamo koristi koliko bi trebali imati, jer smo ga prepustili da se desetljećima brine sam o sebi, bez ikakve značajnije proaktivne, a kamoli razvojne politike - kazao je Marohnić te dodao da čim prije shvatimo da su investicije i investitori, kako domaći, tako još i više međunarodni, ključni za održivu budućnost hrvatskog turizma, tim ćemo prije doći u poziciju da stvorimo konkurentniji i održiviji model stvaranja vrijednosti gdje će se produktivnost turističke djelatnosti povećati značajno, a samim time doći do viših profitnih marži, ali i bolje plaćenih radnih mjesta.

- Da, to znači da nam treba više turizma, ali ne bilo kakvog, ne ovog postojećeg. Hrvatski turizam, napominje, trebao bi se temeljiti na kvaliteti, na diverzificiranim turističkim proizvodima visoke dodane vrijednosti, na jakoj pred i posezoni, sa fokusom na održivost i te na kvalificiranoj te dobro plaćenoj radnoj snazi. Sve ovo je itekako ostvarivo, ali zahtjeva vodstvo i proaktivno upravljanje – smatra Marohnić.

S njim se slaže i Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala, vodeće konzultantske kompaniji za investicije i nekretnine, prema kojoj je i uspjeh ovogodišnje sezone putokaz da se u domaćoj turističkoj ponudi nešto treba mijenjati i to hitno.

image

Vedrana Likan

foto Ratko Mavar
--- Ova je sezona pokazala da mi možemo biti dobri samo kada je kontekst sezone u nama konkurentnim zemljama loš. I iako s pravom možemo biti zadovoljni sa dva mjeseca turističke sezone, vjerojatno jer su nam i očekivanja u startu bila na relativno niskim razinama, njezini rezultati nam opet otkrivaju ključne nedostatke hrvatske turističke ponude, a to su nekvalitetnu strukturu smještajnih kapaciteta bez luksuznih i međunarodno brendiranih hotelskih i resort destinacija, nedovoljno sadržaja koji predvodi vanpansionsku potrošnju, limitiranu gastronomsku ponudu na većini destinacija te nisku kvalitetu uslužnog osoblja – navodi Likan i primjećuje da je ove godine ono što imamo opet 'upalilo', no po njoj je ključ razvoja turizma u Hrvatskoj u onome što još uvijek nemamo, ne promišljamo i ne nudimo turistima, znajući da se njihove potrebe, očekivanja i navike putovanja iz godine u godinu mijenjaju – s obzirom, ali i bez obzira na Covid.

- Oduvijek želimo više bogatih turista, koji će doći i kao od šale platiti basnoslovni račun u baru ili klubu. Oduvijek želimo da bogati turisti iz godine u godinu dovode još više svojih bogatih prijatelja koji zajedno u Hrvatskoj troše još više. No opcije smještaja, ponude i sadržaja koje se takvim turistima nude su vrlo ograničene, a iz sezone u sezonu ne razvijaju se i ne nude dovoljno novoga da bi ih opet i opet privukli nazad. Na čitavoj našoj obali imamo samo nekoliko restorana sa Michelin zvjezdicama, ekskluzivni barovi se mogu nabrojati na prste jedne ruke, a hotela i resorta pod međunarodnim brandom sa pet zvjezdica gotovo da niti nema. Stoga, ako želimo pričati o turizmu na hrvatskoj obali, možemo s pravom reći  da smo tek na početku njegovog razvoja, a u pogledu potencijala koji on ima i šta sve može ponuditi nismo niti zagrebli površinu. O kontinentalnom turizmu da niti ne govorimo – zaključila je Likan.