13. rujan 2021.

Tvrtke koje namjeravaju iskoristiti euro za povećanje cijena nadzirat će Državni inspektorat

Hrvatska: na putu prema euru, Panel 1, Vanja Figenwald, Josip Divić, Nataša Mikuš Žigman, Tihomir Premužak i Declan Costello

    foto Ratko Mavar

– Hrvatska je na dobrom putu za ulazak u eurozonu i na dobroj poziciji da se 1. siječnja 2023. godine pridruži ostalim zemljama članicama koje koriste euro valutu. Do tog datuma ima idealnu priliku da svoju ekonomiju oporavi i i učini otpornijom te da provede strukturne reforme poput modernizacije javne uprave i pravosuđa – poručio je Declan Costello, zamjenik glavnog direktora u Glavnoj upravi za gospodarske i financijske poslove Europske komisije na konferenciji Hrvatska: na putu za euro, koja se održava u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu International, u organizaciji Europske komisije i Lidera, a koja se može pratiti i online.

Na prvom panelu na kojem se raspravljalo o tome kako će uvođenje eura utjecati na poslovnu zajednicu, Costello je još istaknuo da je mnogim zemljama, osim možda u Grčkoj, tranzicija prelaska na euro prošla 'glatko', da su građani i kompanije brzo usvojili novu valutu u praksi bez velikih poteškoća. Kao veliku prednost koju će Hrvatska imati uvođenjem eura vidi i potporu svih institucija u eurozoni, uključujući Europsku središnju banku. No, naravno, sve će ovisiti o nama, odnosno o tome kako će Hrvatska implementirati promijene kako bi ispunila svoje obveze, odgovoriti na zahtjeve koje su pred njom i koliko će progresivno nastojati vratiti vanjski dug.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja nabrojala je neke aktualne pripremne aktivnosti Vlade, prvenstveno kroz zakonodavstvo pa bi tako do kraja ove godine trebao biti objavljen Zakon o euru, a u prvom kvartalu iduće i usvojen.

– Radimo i na  prilagodbi financijskog i bankarskog sustava te komunikacijskoj strategiji prema gospodarstvu i građanima.  Putem Odbora za gospodarstvo i zaštitu potrošača planiramo pripremu i donošenje Etičkog kodeksa kojem bi trgovci trebali dragovoljno pristupiti, a ideja je da se onima koji korektno izračunavaju cijene dodjeli oznaka koja bi se javno stavljala na trgovinu i koja jamči da su cijene korektno izračunate i ispravno prikazane – ispričala je Mikuš Žigman.

Naime, najveća bojazan javnosti od uvođenja eura jest upravo opasnost da se cijene proizvoda i usluga u Hrvatskoj drastično ne povećaju. Žigman je najavila da će Državni inspektorat biti nadležan za one trgovce i pružatelje usluga koji ne bi bili korektni i pokušali izvući korist od konverzije.

– U drugim zemljama nije došlo do drastičnog povećanja cijena, radi se o nekom prosjeku od 0,23 posto. Sve zemlje koje su uvele euro poboljšale su životni standard svojih stanovnika i euro je dobio veliku podršku, primjerice u Latviji i Litvi . Kroz Odbor za gospodarstvo i zaštitu potrošača pratit ćemo cijene na tržištu šest mjeseci prije i godinu dana nakon konverzije, kako sprječili eventualno veće povećanja cijena – istaknula je Mikuš Žigman, dodajući da je prema zadnjim istraživanjima Eurobarometra, podršku uvođenju eura dalo 61 posto građana.

Što se tiče inicijative za uvođenje referenduma, na konferenciji je rečeno da referendum oko uvođenja eura nije aktualan jer je Hrvatska potpisivanjem pristupnog ugovora na to automatski pristala, a što se tiče eventualnog referenduma za odgodu, u tome Mikuš Žigman ne vidi nikakvo stručno ni znanstveno utemeljenje, kada se govori o koristima za hrvatsko gospodarstvo.

U raspravi su sudjelovala i dva predstavnika privatnog sektora, dva izvoznika koja su objasnila kako će se konverzija odraziti na njihovo buduće poslovanje. Josip Divić, direktor financija AD Plastika spomenuo je da njegova tvrtka 100 posto proizvodnje izvozi i sve prihode ima u eurima te da će uvođenjem eura tvrtka eliminirati valutni rizik i tečajne razlike kojima je do sada bila izložena, pri čemu će se efekti vidjeti na neto rezultatu tvrtke i mogućnosti da se otvori prostor za neke druge rizike koji mogu utjecati na rezultat kompanije. Efekt tečajnih razlika, prema riječima Divića, u zadnjih nekoliko godina je iznosio otprilike milijun kuna godišnje. No, istaknuo je i to da bi izvoznici rado vidjeli slabiju kunu.

– Da bi izvoznici imali podršku i njihov proizvod bio konkurentniji, kuna je trebala slabiti, a ne biti fiksirana – smatra Divić.  

Tihomir Premužak, predsjednik Uprave Vetropack straže smatra da se za hrvatsko gospodarstvo ništa ne bi drukčije dogodilo da je u vrijeme pandemije umjesto kune imala euro te vidi samo pozitivne efekte na prodajnoj strani njegove kompanije, s obzirom na to da se 75 posto proizvodnje Vetropack straže prodaje u izvozu. Glavne sirovine tvrtka nabavlja u eurima, krediti i police osiguranja također se plaćuju u toj valuti.

– Razgovarao s kolegama poduzetnicima i pitao ih vide li oni neku negativnu stranu eura, međutim nitko ih nije znao nabrojati . Očekujem stabilnost u budžetiranju i upravljanju kompanijama – zaključio je Premužak.

Mikuš Žigman nabrojala je i nekoliko prednosti koje će od uvođenja eura imati sama država, a to je da i za državu nestaje valutni rizik pa se i ona povoljnije može zaduživati u inozemstvu. Hrvatskoj će se rejting povećati za dva stupnja, što povećava investicijski potencijal, a očekujemo se i monetarni prihodi na razini 50 milijuna eura godišnje. Uz to, Hrvatska će imati priliku sudjelovati u tijelima Europske središnje banke i tako utjecati na europsku monetarnu politiku.