Nedavni ultra uspjeh probijanja hrvatske franšize Surf'n'fries na američko tržište ponovno je otvorio pitanje zbog čega u Hrvatskoj poduzetnici još uvijek rijetko posežu za franšiznim poslovnim modelom? U posljednjih 20-ak godina razvilo se nekoliko vrlo uspješnih primjera franšiza koje su se nametnule i na domaćem i na globalnom tržištu, međutim i dalje zaostajemo za svjetskim trendovima. Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 220 franšiznih sustava iz različitih grana gospodarstva, a od toga je njih 20 posto hrvatskog podrijetla. Ukupno zapošljavaju oko 17 tisuća ljudi. Puno manje od naših regionalnih i zapadnih susjeda.
Iako dolaze iz različitih sektora, ono što je zajedničko vlasnicima uspješnih hrvatskih franšiza je da su prije svega kreativni i inovativni te da nisu samo davatelji franšiza, odnosno prodavači vlastitog modela poslovanja već i profesionalni franšizni konzultanti i mentori. O njihovim sposobnostima prenošenja vlastitog znanja i iskustva ovisi biznis njihovih partnera. Da bi imao svog 'duplića' na drugom kraju svijeta, koji treba biti jednako uspješan, potrebno je držati se standarda određenog brenda kojeg prodaješ, ali i dobro poznavati pravila franšiznog biznisa. Nema previše misterije u tome kako taj model funkcionira jer su pravila franšiznog poslovanja više-manje slična i vrlo se lako mogu saznati i u HGK gdje postoji Zajednica franšiznog poslovanja i u Hrvatskoj udruzi za franšizno poslovanje, na čijim je mrežnim stranicama dosta toga objašnjeno.
- Pitanje svih pitanja je koju strategiju upotrijebiti za prodaju svoje franšize i širenje. Istraživanja pokazuju da samo 20 posto davatelja franšize ima proaktivnu marketinšku strategiju, odnosno da aktivno traži svoje nove kupce franšize. Ostalima se ekspanzija događa slučajno. Investitor slučajno vidi interesantan i uspješan koncept i sam napravi prvi korak. Takva situacija je veliki izazov za svakog davatelja franšize, pogotovo za one nove. Žele jednostavno iskoristiti priliku koja im se pruža bez obzira jesu li spremni ili ne za tako važan korak. Oni iskusniji davatelji franšize ipak će prvo napraviti domaću zadaću i istražiti novo tržište te vidjeti ima li prostora za njihov proizvod ili uslugu. Ono što je najvažnije je analizirati svog budućeg partnera i vidjeti je li taj pravi poslovni partner – istaknula je Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i franšizna konzultantica, dodajući da hrvatski poduzetnici nemaju dovoljno znanja i informacija da shvate da njihov poslovni model može postati novi proizvod njihovog poduzeća.
To se možda najbolje očituje na primjeru Surf'n'Friesa, čiji su vlasnici u jednom trenutku morali odlučiti žele li, grubo rečeno, prodavati krumpiriće ili franšize. Andrija Čolak, suvlasnik franšize smatra da je franšizna industrija u Hrvatskoj je zaista jako mlada te imamo šansu izgraditi cijelu novu industriju na zdravim nogama. - Bila bi šteta takvu šansu prokockati - smatra Čolak.
Franšizno poslovanje u Hrvatskoj djeluje u 13 industrijskih sektora (restorani brze hrane, rent a car, škole stranih jezika, wellness, edukacija, uslužni sektor itd). Uz primjere koje smo istaknuli, valja još spomenuti jedan od najoriginalnijih, Muzej iluzija koji se prvi probio na kinesko tržište te Mail Boxes Etc. Hrvatska koji je pogodio s logističkim konceptom i širi se u regiji, Carwiz koji se također probio na američko tržište, najjače na svijetu u franšiznom sektoru. U zadnje dvije godine raste broj prodanih franšiza iz sektora edukacije: Tinker labs iz Osijeka koji traže partnere na njemačkom i američkom tržištu, Malac genijalac, Škola brzog čitanja i mudrog učenja, Helen Doron, a u pripremi je hrvatska franšiza Logos učiteljica. U sektoru turizma brzo grabi već nekoliko puta nagrađivana franšiza Direkt Booker iz Dubrovnika, ali i Fish4wish originalne suvenirnice. Iz F&B sektora, osim Surf'n'fries, postoje još i Fish Delish, Tunaholic, Sushi by A's, Curry bowl, Gastro ribarnice Brač , Rakhia bar i dr.
Kukec je navela i primjer u naglo rastućem sektoru esport, u kojem gaming franšiza Friendly fire 'žari i pali', zatim iz sektora ljepote prvu franšizu muških brijačnica Mr. Razor iz Zadra, Body Creator centri pa Sugaret by jantar, frizerski saloni 4 LOOk i dr. Od nedavno postoji i La Canntina franšiza samoposlužnih aparata za proizvode od kanabisa.
Svaka prodana franšiza znači otvaranje nove tvrtke, samozapošljavanje i zapošljavanje. Istraživanje Američke gospodarske komore pokazalo je da u prvih pet godina samostalnih poduzetnika preživi manje od 25 posto, dok onih koji su pokrenuli poslovanje kroz kupnju franšize preživi više od 90 posto, što govori o održivosti ovog poslovnog modela.
Cijeli tekst s primjerima poslovnih modela najuspješnijih hrvatskih franšizera pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.