14. listopad 2021.

U novom broju saznajte sve o poremećajima na robnim burzama

U prosincu prošle godine tvrtke koje u proizvodnji trebaju čelik kupovale su ga po 53 centa za kilogram. U svibnju ove godine već je skočio na 1,4 eura. Aluminij je poskupio za 40 posto, aluminijske legure za 50, bakar za 15 posto. I to samo na Londonskoj burzi (London Metal Exchange). Ni u prehrambenoj industriji nisu bolje sreće: ključne sirovine poput kakaovca, šećera, palme skočile su za 20-ak posto odnosno za 40 i 110 posto. Inflacija je već neko vrijeme posve opipljiva iako mnogi analitičari još uvjeravaju da je riječ o privremenoj pojavi. Cijene koje plaćaju obični potrošači prilično koreliraju s cijenama na robnim burzama. A ondje je već neko vrijeme kaos. O robnim burzama i poremećajima koji se tamo događaju u temi tjedna piše Gordana Gelenčer.

Na razgovor s posebnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju odlučili smo se ponajprije zato što je sazrelo vrijeme za prve analize izrazito turbulentnog razdoblja koje je iza nas. Pandemija nije gotova, no svijet se proteklih mjeseci definitivno počeo vraćati uobičajenim, pretpandemijskim, kako se to kaže, obrascima ponašanja u svim sferama života. Ekonomija je tijekom pandemije bolesti COVID-19 igrala ključnu ulogu – premda u početku mnogima, nažalost, nije bilo jasno koliko veliku, a nekima i dalje nije. Vanja Figenwald razgovarao je s Veliborom Mačkićem, predsjednik Ekonomskog savjeta predsjednika RH.

Svjetski stručnjaci za 'pricing' smatraju da je ovo najbolje vrijeme za podizanje cijena robe i usluga, čak i za stope koje premašuju inflaciju, pod uvjetom da se to radi pametno i s dobro razrađenom strategijom. Sada se otvara mogućnost ne samo za ublažavanje troškovnog pritiska, već i za stvaranje nove, dugoročne prilike za redefiniranje marži. O redefiniranju cijena piše Željka Laslavić.

Europska unija opet malo ratuje s Appleom zbog standardizacije USB kabela, svaki čas pokaže zube i velikim tehnološkim divovima, a možda nešto manje intenzivno nego SAD, ali prilično gorljivo, prepire se s Huaweijem. Nedavno je i Litva kinesku tvrtku Xiaomi optužila za cenzuru i savjetovala svojim građanima da se riješe mobitela tog brenda. Sukobi, koliko god sofisticirani bili, neće tek tako stati jer ulog je prevelik. Ipak treba zaštititi narod od neprijatelja svih vrsta. Zašto države brane granice od nevidljivih entiteta i tuđih tehnologija saznala je Kata Pranić.

Uz novi broj Lidera čitajte i poseban prilog Autotrend u kojem pišemo o kašnjenju regulacije e-prometa, energetskim auto avanturama, ekološkim vozilima i još ponešto iz svijeta automobilizma.