Da je 'hardveraš' biti lako, 'hardveraš' bi bio svatko. Nema ih mnogo, ali proizvođači među hrvatskim 'startupovima' ipak nisu rijetkost. Razvoj proizvodnje mnogo je kompleksniji i dugotrajniji od razvoja softvera, investicija je veća, a njezin povrat mnogo sporiji. No primjeri kao što su 3DTech (proizvodnja 3D pisača i zubnih aparatića), Orqa (naočale za upravljanje dronovima), Miret (tenisice od prirodnih materijala) i drugi proizvođači 'startupovi' koji su već našli tržišta diljem svijeta dokazuju da sprega novih tehnologija i startapovskog zanosa može uroditi potencijalom koji je privlačan ulagačima. O startup industrijalcima piše Edis Felić.
Trenutačno u Europi imamo situaciju da je uz jednaku količinu proizvedenih dobara i usluga na tržištu 150 posto više novca. O SAD-u da i ne govorimo. Povijest nas uči kako nema šanse da to ne utječe na rast cijena. Štampanje nenormalnih količina novca dovodi do inflacije, a Gordana Gelenčer saznaje da će cijene nastaviti rasti i nakon što se stabiliziraju dobavni lanci.
Hrvatskoj se, prema najnovijem Tranzicijskom izvještaju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u odnosu na Sloveniju, Mađarsku, Češku i Slovačku nominalno predviđa najveći rast gospodarstva u 2021. godini. No, kada se uzme u obzir da je u skupini tih usporednih zemalja imala i najveći pad BDP-a u 2020. godini, čak 8,1 posto, rezultati više nisu tako blještavi i na scenu stupaju pravi junaci žestoke bitke za gospodarski oporavak nakon što je svjetsku ekonomiju narušila pandemija koronavirusa. Što se sve nalazi u tranzicijskom izvještaju saznala je Nikolina Oršulić.
Uz novi broj stiže i poseban prilog 500 najboljih!