Umjetna inteligencija (AI) je tema s kojom se u zadnje vrijeme voli koketirati kao s nečim što je 'seksi' i u čemu bi se Hrvatska trebala pozicionirati kao država. Jer ako je već dosad uvijek kasnila u tehnološkim trendovima da bar uskoči u ovaj koji će obilježiti sljedećih 20-ak godina. No, dok se država i EU birokratski sporo premišljaju oko različitih strategija, a već uveliko kasneći za Kinom i SAD-om, u Hrvatskoj, sustavu unatoč i ne čekajući državne strategije, stasa generacija mladih poduzetnika i tvrtki kojima je AI core biznis. Deset hrvatskih aduta u području koje će promijeniti svijet u Temi tjedna donose vam Matilda Bačelić i Kata Pranić.
Povratak uobičajenoga ekonomskog života zapravo će biti nemoguć dok god se paranoja oko virusa pažljivo njegovana mjesecima ne vrati nazad u bocu, a bocu baci na dno oceana. Ili dok god ljudi ne osjete dovoljno sigurnosti da počnu trošiti, povratak na stare staze slave od 2,5 posto rasta ostat će tek mokri san. Ili dok god razni stožeri, mjere i mjerice, dnevne presice, strašenja drugim valom, davljenja 'novim normalnim' i ostali elementi ovog cirkusa ne budu uklonjeni, život će funkcionirati kao paralelna stvarnost, što jednostavno nije dobro za potrošnju, time ni ekonomiju. Što nas sve čeka na jesen - jad i bijeda ili svjetlo na kraju tunela, pročitajte u tekstu Vanje Figenwalda.
'Biti ili ne biti?' u današnjoj se hrvatskoj stvarnosti može pretransformirati u 'Uzeti kredit ili ne uzeti?' U ovako neizvjesnoj situaciji takva se odluka donosi tek kad se iskušaju sve druge mogućnosti za održavanje likvidnosti. No ako je takva odluka već nužnost, bolje je kredit uzeti prije nego poslije jer se očekuje da će im se cijena zbog velike potražnje ubrzo udvostručiti. Odgovore na pitanja o kreditima i likvidnosti saznala je Aleksandra Brzić.
Ministar zaštite okoliše i energetike Tomislav Ćorić ovih dana sve češće u javnosti objašnjava Vladine ekonomske poteze, imenovan je prvim čovjekom HDZ-a za izradu izbornog programa i član je Vladina tima za pregovore sa sindikatima. U razgovoru za Lider koji smo vodili ovog ponedjeljka, na dan kad je raspušten Sabor, spomenuto ne smatra uzletom u državnoj i stranačkoj hijerarhiji, nego očekivanom posljedicom dosadašnjih aktivnosti. Koji su planovi, kakav će biti izborni program, što očekuje i što namjerava otkrio je Goranu Litvanu.
Kolika će biti cijena novca kada koronakriza prođe, odnosno kakvi se trendovi mogu očekivati i kada bi mogli nastupiti? Prema kojim bi se kamatnim stopama mogla zaduživati poduzeća, prema kojim država, a prema kojima građani? Hoće li cijena novca padati ili rasti u idućem razdoblju, odnosno kada uđemo u eurozonu?, samo su neka od pitanja koja zanimaju investitore, a odgovore je (opet) doznala Aleksandra Brzić.
Junad uzgojena za izvoz već ima prekomjernu težinu, a ona koja se uzgaja za turističku sezonu živa će dočekati jesen. Nezaklane su ostale i tisuće svinja i janjadi, piletina se pak gomila u zamrzivačima. Mesoprerađivači traže Vladinu pomoć, no zasad mogu računati samo na to da će ministri pokušati uvjeriti trgovce da se okane (jeftinijega) uvoznog mesa... O problemima proizvođača mesa piše Edis Felić.