02. rujan 2020.

U što uspješni poduzetnici ulažu višak kapitala

Ulaganja fizičkih osoba s visokom neto vrijednošću vlastite imovine (engl. high-net-worth individual – HNWI) u tvrtke s potencijalom sve su češća pojava i na hrvatskom tržištu. Nakon zadovoljenja svojih nekretninskih apetita, ulaganja u hobije i dionice okreću se ulaganjima u druge tvrtke

Sve je više poduzetnika, ali i menadžera velikih kompanija, koji su zaradili neki novac, bilo s pomoću dobiti na dionicama ili prodajom udjela u svojim tvrtkama, u ostavinskim raspravama ili naprosto jer su štedili i koji žele ulagati nekonzervativno. Takvi sve više ulažu u nove kompanije, u nove ideje, u nove poduzetničke priče koje zrače nekim optimizmom.

Uostalom, ta vrsta ulaganja, individualna ulaganja u kompanije i fondove, u inozemstvu je uobičajena i gotovo i poželjna praksa. Povrat je brži i veći, što je već samo po sebi dovoljan motiv, no veći je i rizik. A taj rizik onda kod pojedinih hrvatskih poduzetnika ipak predstavlja prepreku i koči takve ideje pa se okreću konzervativnim investicijama, i to mahom u turističke nekretnine. Primjer je poduzetnik iz Istre koji je ne tako davno prodao svoju tvrtku stranom fondu, e da bi nakon te akvizicije novac, ako je suditi prema podacima iz Poslovne Hrvatske, uložio u 'Vilu 1', 'Vilu 2' i 'Vilu 3'. No, to pravilo ima sve više izuzetaka i to je dobra vijest!

Kako je istaknuo Danijel Pevec, partner u Alpha Capitalisu, konzultantskoj tvrtki za akvizicije, iznimke postoje i, prema njegovim riječima, poduzetnici koji su ipak spremni dio vlastitog novca ulagati u tvrtke, a takvih je sve više, "samo" ili "čak" 200tinjak fizičkih osoba s visokom neto vrijednošću vlastite imovine (high-net-worth individualHNWI), i oni kad ulažu u domaće kompanije i poduzetničke ideje uglavnom biraju high-tech industriju jer je 'trendi' i donosi brzu zaradu.

– Prednost je tog sektora što će tehnologija biti sastavni dio života i ući će u sve industrije, od poljoprivrede do računovodstva. Obiteljski su biznisi nešto s čime se naši poduzetnici mogu poistovjetiti i razumjeti. Najčešće su obiteljska društva vozilo za financiranje životnog standarda. To je ujedno negativna strana jer rijetko tko cilja na izlaznu strategiju kao što je prodaja kompanije PE fondu, IPO i slično. Zbog toga se stagnira i nema preuzimanja rizika te akvizicija u industriji – objašnjava Pevec i dodaje kako domaći poduzetnici s ponešto gotovine donekle i ulažu u tvrtke, ali u fondove rjeđe.

​Objašnjava da je razlog taj što je tu još manje kontrole nad vlastitim sredstvima, a dijelom i to što poduzetnici, ma kako dobri bili u svom poslu, baš ne razumiju tržište kapitala i nemaju znanja o njemu.

– Poduzetnicima je također neprihvatljivo da im netko zamrzne sredstva na deset godina i da nemaju pravo povući novac kad se pruži prilika za kupnju 'vruće nekretnine' –​ zaključuje Pevec.

Tko su domaći poduzetnici i menadžeri koji su prepoznali dobre ideje, prilike i projekte i koji ulažu u domaće tvrtke pročitajte u novom broju Lidera, u tiskanom, ali i u digitalnom izdanju.