16. siječanj 2020.

Ugrožen profit? Banke u raljama ‘fintecha‘ i regulative EU

Boris Vujčić, guverner HNB-a   

Jedna od posljedica smanjenja kamata na kredite koje su bankama umanjile zarade na koje su se navikle bilo je povećanje naknada na usluge. Trend povećanja naknada osnažio je tijekom prošle godine i varira od banke do banke, iako se kod pojedinih banaka povećanje naknada dogodilo bez najave i preko noći.

U tome je prednjačila Zagrebačka banka, koja je bez ikakva obrazloženja u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu povećala naknade za čak 50 posto, što je šokiralo korisnike, jer oni na interne odluke banaka nikako ne mogu utjecati. Jedina je mogućnost za klijente promjena banke, ali većina banaka pribjegla je kompenzaciji manjka prihoda od kamata na kredite povećanjem naknada, kako za građane tako i za poduzeća, pa je prilično komplicirano odlučiti se za najbolju opciju, posebno zato što se naknade mijenjaju najčešće bez upozorenja i prema internoj odluci same banke. Čak je i guverner Boris Vujčić svojedobno rekao da svaki pekar ima pravo odrediti cijenu kruha, a kupac bira, slikovito ilustrirajući činjenicu da banke imaju pravo same određivati visine naknada, a na klijentima je da se odluče s kojom će od njih poslovati.

No visinu naknada u financijskom poslovanju određuje i konkurencija na strani ponude. Uz rastuću ponudu transakcijskih usluga iz nefinancijskog sektora, od raznih tehnoloških kompanija, banke ne mogu povećavati naknade unedogled i na taj način kompenzirati manjak prihoda u kreditno-depozitnom poslovanju. Dapače, očekuje se da će biti prisiljene na smanjenje naknada upravo zbog 'fintech' kompanija, koje nude financijske usluge po znatno nižim naknadama ili bez njih.

Jedan od primjera za to je financijska platforma Revolut, koja iz godine u godinu raste troznamenkastim stopama. Iako je vezan uz kartice tekućeg računa, klijentima omogućava trošenje i prebacivanje novca u inozemstvu prema međubankovnoj tečajnoj stopi, što je anuliralo troškove konverzija. Osim po jednostavnosti transakcija, preglednosti potrošnje i brojnim drugim pogodnostima, poznat je i po uštedama koje se ostvaruju prilikom podizanja novca bez provizija na svim bankomatima, što bankama također uzima dio kolača. Iako su u prošloj godini banke povećale naknade na usluge, dugoročno se očekuje da će se one smanjivati. Još jedan razlog za to je i ulazak Hrvatske u eurozonu, jer će time konkurencija biti veća s obzirom na mogućnosti kvalitetnih kompanija da se financiraju izvan Hrvatske, a padat će i prihodi od kupoprodaje deviza.

Unatoč nedavnom porastu naknada na brojne usluge domaće su banke sukladno regulativi Europskog parlamenta iz ožujka prošle godine, odnosno Uredbi 2019/518, bile primorane drastično smanjiti naknade na transakcije s inozemstvom, točnije za prekogranična plaćanja u eurima. Međutim, banke su novu regulativu koja ima za cilj olakšati funkcioniranje unutarnjeg EU tržišta i ukloniti nejednakosti između korisnika platnih usluga u državama članicama europodručja i onih u državama izvan europodručja u većini slučajeva počele primjenjivati tek potkraj 2019. pa će se to na njihove prihode snažnije odraziti na rezultatima za 2020. godinu.

Niska cijena novca, osim što je negativno utjecala na bankarske provizije, trebala se pozitivno odraziti na veće plasmane kredita poduzećima, ali to nije uvijek uzročno-posljedično povezano jer financiranje poduzeća putem kredita ovisi o raznim čimbenicima, ne samo o jeftinom novcu. Nezavisni analitičar Goran Šaravanja ukazuje na činjenicu da se kompanije u stranom vlasništvu koje posluju u Hrvatskoj kreditno zadužuju u inozemstvu po još povoljnim uvjetima kod banaka majki ili nekih drugih stranih financijskih institucija, no nije rijetkost da se i domaća poduzeća zadužuju u inozemstvu i to najčešće zbog povoljnije cijene novca, što također smanjuje mogućnost plasmana kredita banaka koje posluju u Hrvatskoj.