04. prosinac 2021.

Ujedinjeni liječnici i ekonomisti - Pandemija i inflacija došle su do vrhunca. Trebamo li u to vjerovati?

Živimo na vrhuncima – u Hrvatskoj, a i šire. Navodno je Europa na vrhuncu četvrtog vala pandemije (Sljedeća su dva tjedna, kao i obično, ključna, zar ne?), a već se s Afričkog roga valja nova pošast zvana omikron. Baš kad smo s delta-sojem naučili živjeti, bolovati i – umirati. Inače, kad je sve krenulo, sojevi su nazivani prema državama u kojima su bili otkriveni.

No onda su svjetski čuvari bontona u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) odlučili da nijedna država ne smije biti stigmatizirana jer je objavila podatke o nekom soju. Pa su uoči ljeta sojeve preimenovali u slova grčkog alfabeta. Tako je britanski soj nazvan alfa, južnoafrički je postao beta, brazilski gama, indijski delta… Ne znam što o toj novoj stigmatizaciji misle Grci, ali autori najstarijeg pisma koje se i danas upotrebljava – a sad označava sve sojeve COVID-19 – oni koji su od Feničana prije gotovo tri tisuće godina preuzeli 22 od 24 svoja slova, odavno su mrtvi. Možda bi pravednije bilo da su sojevi covida nazvani prema kineskome znakovnom pismu, ali Kinezi su se izvukli jer su njihovi piktogrami prekomplicirani za ostatak svijeta. Tko zna, možda će jednoga dana neki budući 'Amerikanci' posjećivati Atenu kao kolijevku korone, baš kao što danas misle da je glavni grad Slovačke – Ljubljana. Kako god, omikron je, ako sam dobro brojio, četrnaesta varijanta covida, pa smo, valjda, prešli polovicu pandemije.

Još jedan vrhunac, objašnjeno nam je, osvojen je protekloga mjeseca u Njemačkoj, onaj inflatorni. Cijene su u studenome bile čak šest posto više nego godinu prije, što je najveće poskupljenje na godišnjoj razini u posljednjih 29 godina. Slično je u Belgiji i Španjolskoj (5,6 posto). Procjenjuje se da je inflacija u eurozoni bila blizu pet posto, a još su brže cijene rasle preko Bare, u SAD-u – 6,3 posto. Kod nas je statistika znatno kompliciranija pa ćemo rezultate poskupljenja u studenome dobiti tek 17. prosinca. I u susjedstvu jednak problem: Slovenija je u studenome poskupjela 4,6 posto, najviše od listopada 2008., kad je počela velika financijska kriza. Srbijanska vlada u utorak je na rok od 60 dana zamrznula cijene živežnih namirnica na razinu od 15. studenoga. Inflacija je u Srbiji, naime, prethodnog mjeseca bila 6,6 posto. Ekonomisti, od britanskih i njemačkih do hrvatskih i srbijanskih, predviđaju da su uzroci inflacije jednokratne prirode. U Njemačkoj je energija 22 posto skuplja nego lani, što je bio poguranac i za dizanje ukupnih cijena robe za 5,2 posto, a hrane za 4,5 posto; usluge su poskupjele 2,8 posto, a najamnine 1,4 posto. No inflacija je – kažu svi – pod kontrolom.

Dakle, zdravstveni i ekonomski stručnjaci jednako opisuju aktualni trenutak pandemije i inflacije: obje su pošasti na vrhuncu, stoga bi nam uskoro (2022.) trebalo biti znatno bolje. Osim ako nas ne snađe neki peti ili šesti val i sedamnaesti soj covida, sigma (daleko je još omikron od kraja alfabeta). Novi prekid opskrbnih lanaca mogao bi opet dignuti litru goriva u nebesa. A onda neće pomoći ni zamrzavanje cijena hrane i goriva.