28. studeni 2020.

Utire se put prema niskougljikovu gospodarstvu

Uređenje biciklističkih staza, javni prijevoz na prirodni plin i vodik, punionice za električna vozila, pametni kontejneri za smeće... Pregršt je načina na koje su gradovi i općine počeli priču o održivom razvoju

Održivi razvoj jedinica lokalne i područne samouprave više nije samo prazno slovo na papiru ili nekakva strategija zaturena u ladici stola koji se ljulja u mračnom podrumskom uredu. Održivi razvoj gradova, općina i županija prije svega je očuvanje i zaštita prirode, Jadranskog mora, rijeka, jezera, šuma i poljoprivrednih i urbanih područja, učinkovito upravljanje okolišem, smanjenje količine otpada, pametno gospodarenje otpadom te sanacija odlagališta, upotreba obnovljivih izvora energije, smanjenje ugljikova otiska, uređenje biciklističkih staza, javni prijevoz na prirodni plin, punionice za električna vozila, pametni kontejneri za smeće, javna LED rasvjeta… Pregršt je načina i metoda kojima su hrvatske jedinice lokalne samouprave započele svoju priču o održivom razvoju.

Mobilnost i otpad

Grad Pula je primjerice odradio sve od toga, smanjuje emisiju štetnih plinova instalacijom punionica za elektromotorna vozila, energetskom obnovom zgrada u javnom vlasništvu i solarnim elektranama gdje je to izvedivo, uveo je javni prijevoz na prirodni plin, potiče vožnju biciklima. A već deset godina potiče i odvajanje otpada, pa tako na području Pule selektiranje otpada doseže stopu od dvadesetak posto (Pula Herculanea i ostali privatnici), a postavljeni su podzemni spremnici u užem gradskom središtu, podijeljeni su komposteri obiteljskim kućama, individualizirano je više od tisuću stambenih zgrada, postavljeni su ekoboksovi na pojedinim lokacijama i danas svi mogu razvrstati korisne sirovine, što na kućnom pragu u vrećice ili posude, što u zelene otoke. Gdje god nije moguća individualizacija, postavit će se dodatni kompleti podzemnih spremnika, poručuju iz Pule. Postavljeni su i kontejneri za prikupljanje tekstila, osigurano je zbrinjavanje azbestnog otpada kao i građevinskog otpada, a u planu je daljnji razvoj reciklažnih dvorišta. Sagrađen je i Županijski centar za gospodarenje otpadom te je zatvoreno staro odlagalište otpada Kaštijun, a u tijeku su pripreme za početak sanacije odlagališta, projekt vrjedniji od 28 milijuna kuna.

Grad Zagreb kreće pak u projekt iz područja čiste urbane mobilnosti te nabavlja 20 autobusa pokretanih vodikom bez ikakva onečišćenja okoliša, a postoji mogućnost i da se njihov broj povećava. Ti autobusi trebali bi biti predstavljeni javnosti 2023. S obzirom na to da je riječ o projektu u koji je uključena i Ina, plan je da se potrebni vodik proizvodi u sisačkoj rafineriji. Što se otpada tiče, Grad Zagreb otkupio je Diokijevo zemljište, a plan je na tom području sagraditi modernu sortirnicu otpada.

– Posebno nas veseli što u gradu raste količina razvrstanog otpada koji se dalje oporabljuje, a smanjuje se količina ukupnog otpada – naglasila je Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo Grada Zagreba.

Upravljanje energijom

Smanjenje otpada ide i Osijeku, koji je od 2015. uspio smanjiti količinu otpada na svom odlagalištu Lončarica velika za 26 posto zahvaljujući odvojenom prikupljanju otpada na način 'od vrata do vrata'. Svi građani u gradu imaju osigurane spremnike za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu (papir, plastika, biootpad, metal, staklo), na području grada nalaze se tri reciklažna dvorišta (GČ Jug II, Retfala i Gornji grad), jedno mobilno reciklažno dvorište, reciklažno dvorište za građevni otpad te kompostana, odgovorili su iz najvećega grada u Slavoniji.

Uz brojne druge projekte, Grad Rijeka potiče i zelenu ekonomiju. Energetskom obnovom zgrada u vlasništvu Grada uštedjelo se na energentima, povećalo iskorištenje obnovljivih izvora energije i smanjenja je emisija CO2. Temeljem natječaja 'Zelena energija u mom domu' građani su u svoje domove instalirali peći na pelete, solarne kolektore i dizalice topline. U gradu postoji Urbani vrt, gdje Riječani mogu dobiti besplatno gredicu i uzgajati vlastite proizvode.

Nisu samo velike urbane sredine napravile korak više, i gradovi poput Kutine uhvatili su se ukoštac s održivim razvojem. Jedan od najsvježijih projekata energetska je obnova zgrada. Ukupno ih je dosad energetski obnovljeno osam, a u pripremi je i šest novih projekata. U tom gradu utjecaj na okoliš ima i Petrokemija, koja se brine o proizvodnji i proizvodima u cijelom ciklusu, od ulaska u pogon do odlaska, procjenjuje se učinak proizvodnje na okoliš i konstantno se prati kakvoća zraka, otpadnih voda i proizvodnog otpada, i to vrlo uspješno.