04. lipanj 2020.

Uz novi Lider stiže poseban prilog Globalno i lokalno

Liderov prilog Globalno i lokalno   

U srpnju ove godine Hrvatska će obilježiti sedmu obljetnicu članstva u Europskoj uniji, istek maksimalnih prijelaznih razdoblja (primjerice, druge države članice nakon 1. srpnja više ne mogu nastaviti ograničavati pristup svojim tržištima rada), ali i kraj svoga prvog predsjedanja, kumulativno gledano, drugom najvećom ekonomijom svijeta premda se uvijek može postaviti pitanje koliko je EU zaista jedinstveno tržište. Na neki će način i simbolički i stvarno završiti prva faza hrvatske integracije u tu kompleksnu zajednicu, no time priča o institucionalnom integriranju neće završiti jer preostaju dva cilja: ulazak u šengenski prostor i uvođenje eura. Dok je prvo na vrlo dugom štapu zbog nepovjerenja starih članica prema novima i migrantske krize, drugo je najviše tehničko pitanje. Zašto je unatoč svim boljkama bolje biti unutar EU, nego vani, piše Vanja Figenwald.

Neke od najvećih svjetskih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu zapošljavaju mnogo ljudi i plaćaju visoke poreze, ulažu, surađuju s domaćim tvrtkama, kooperantima i OPG-ovima koristeći se hrvatskim sirovinama za proizvodnju ili plasirajući hrvatske proizvode na svoje police te su među najvećim izvoznicama. Uza sve to društveno odgovorno posluju donirajući velik novac zajednici i ne traže pomoć od države ni u novonastalim uvjetima poslovanja iako posluju u otežanim uvjetima. Primjer je Coca-Cola kojoj su zbog pandemije koronavirusa bili zatvoreni važni prodajni kanali u sektoru ugostiteljstva i turizma. Zašto je multikulti biznis otporan na krizu saznala je Kata Pranić.

Već godinama traju prijepori o hrvatskoj lokalnoj i područnoj samoupravi, o njezinoj veličini, ulozi, svrhovitosti, o tome koliko ona ustvari koči ili ne koči razvoj Hrvatske, treba li joj reforma i kakva. I doista, već na prvi pogled brojke sve otkrivaju. U Republici Hrvatskoj ustrojeno je čak 555 jedinica lokalne samouprave, od toga je čak 428 općina, 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u našoj državici sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. O posebnostima lokalne i regionalne samouprave piše Ksenija Puškarić.