26. siječanj 2021.

Vesna Vučemilović: Država ne treba prodavati kulen i jaja, nego pomoći adekvatno ljudima u kriznim situacijama

Vesna Vučemilović    foto Ratko Mavar

Domovinski pokret među rijetkim je parlamentarnim strankama odgovorio na Liderovu inicijativu izrade SWOT analize hrvatskog gospodarstva, iako je u predizbornoj kampanji ekonomski program stranke koja je prodrmala političku scenu ostao u sjeni uobičajenih prepucavanja ideološko-svjetonazorskog tipa. U tom smislu, saborska zastupnica Vesna Vučemilović najbolja je adresa za sve one koji žele saznati što Domovinski pokret misli o hrvatskoj ekonomiji i koja rješenja nudi. U razgovoru za Lider, jedna od najistaknutijih osoba stranke pored njenog brata Miroslava Škore, ponudila je neka razmišljanja političke opcije koja se za mjesto treće najpopularnije u zemlji bori s Možemo i Mostom.

Koje su industrije perspektivne na razini Hrvatske, gdje bi trebalo usmjeriti ulaganja?

Mi smo izuzetno ovisni o turizmu, toliko svi znamo i on nije problem kao takav. To je izvrstan kanal za distribuciju naših proizvoda, no problem je što mi kroz turizam ne plasiramo niti poljoprivredne proizvode ni tekstil ni pribor za jelo i piće ili namještaj. Hrvatska je prilično raznolika i teško je odrediti jednu ili nekoliko industrija na koje treba baciti karte. Moramo napraviti regionalne politike, gdje ćemo za svaku od regija, slijedom njihovih predispozicija, napraviti plan. U Slavoniji to mogu biti drvna industrija i poljoprivreda, ali i IT sektor koji se može razvijati u cijeloj Hrvatskoj. Sve to sada počiva na inicijativama poduzetnika bez previše potpore države. Uslijed ovih okolnosti građevinarstvo će vjerojatno krenuti u veliku ekspanziju, što nije loše jer imamo u tom sektoru solidan opskrbni lanac, ali nemamo dovoljno radnika, što je problem i s turizmom. To je vrlo kompleksno pitanje.

Zalažete se za strategiju koja bi počivala na komparativnim prednostima pojedinih regija?

Točno. Mi imamo nacionalnu strategiju koja bi vrlo lako mogla postati samo lista želja. Ona je napravljena za razdoblje od 2020. do 2030., iako bi možda bilo bolje da je vezana na sedmogodišnji europski financijski okvir, pogotovo jer se dosta toga u strategiji oslanja na europska sredstva, od kojih je oko pola već određeno za konkretne tipove ulaganja poput zelenih tehnologija i digitalizacije. Teško da u cijeloj Hrvatskoj možete primijeniti isti recept. Vi sada, primjerice, zasadite orah i ništa posebno dalje ne morate raditi, ali to je ekološki i dobijete poticaj za ekološku proizvodnju. Ponavljam, nedostaje dodana vrijednost. U tom kontekstu, epidemija je otvorila vrata još većoj ulozi države u gospodarstvu, iako je već bila prevelika, pa imamo apsurdne situacije kao što je otvaranje državne trgovine s kulenom i jajima.

Mislite da će uloga države koja je strahovito narasla uslijed pandemije ostati na toj razini i kada pandemija završi?

Nadam se da ne. Odrasla sam u sustavu u kojem je uloga države bila sveobuhvatna i uvijek ću se zalagati da uloga države bude primjerena.

Kakva treba biti?

Treba biti manja i prisutna u strateškim sektorima kao što su energetika i hrana. S druge strane, sada vidimo državu upletenu u imenovanje čelnog čovjeka Podravke, premda nije jasno zašto bi država vodila računa o tvrtki koja proizvodi Čokolino. To nije strateški proizvod.

Dobro, Podravka proizvodi cijeli niz prehrambenih proizvoda i kao takva se uklapa u ideju državne uloge u prehrambenom sektoru

Tom logikom sve može biti od državnog značaja. Ako ćemo tako gledati, jako puno tvrtki se može podvesti pod tu kategoriju.

Cijeli intervju možete pročitati u novom tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.