22. lipanj 2021.

Viktor Matić (Ingemark): Nova formula odlučivanja povećala prihode za 181 posto

Viktor Matić, suvlasnik i direktor Ingemarka

   

U tvrtki Ingemark, koja je posljednjih godina stalno među najboljima u razvoju softvera, organizacijski su se presložili. Umjesto na izbor projekata koji su im izazovni i zanimljivi usredotočili su se na perspektivu suradnje koju grade s klijentima. Zbog tih promjena Ingemarkovi su se prihodi udvostručili u godinu dana

O zagrebačkoj softverskoj tvrtki Ingemark podaci govore sve: prošlu, kriznu godinu završila je s prihodom od 14,3 milijuna kuna, što je 6,4 milijuna više nego godinu prije – odnosno rast je veći od 181 posto. Ove godine nastavlja jednakim ritmom očekujući prihod od 22 milijuna do 25 milijuna kuna. Također namjerava s 29 zaposlenih na kraju 2020. i sadašnjih već četrdeset radnika do kraja godine povećati njihov broj na pedeset te iduće godine na sedamdeset.

Sasvim je stoga jasno zašto je posljednjih godina stalno među tri ili četiri nabolje agencije u Hrvatskoj na važnim svjetskim popisima kao što su Clutch.co ili TheManifest.com. Ingemarkovim softverima po narudžbi koriste se Konzum, Hrvatski Telekom, Sberbank, Siemens i Velpro, ali i klijenti s Bliskog istoka, iz Ujedinjenoga Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država. Budući da se sve više usmjerava na američko tržište, razmišlja i o otvaranju tamošnjeg ureda, što bi mu bio prvi ured izvan Hrvatske.

'Plaćaju da učimo'

Tvrtkini najveći klijenti dolaze iz djelatnosti medicinskih uređaja, farmacije, bankarstva i internetske prodaje, ističe Viktor Matić, suvlasnik i direktor. Kad stranka treba softver kakav se ne može kupiti gotov, objašnjava, najprije ga razrade s njom pa ga razviju. Posljednjih nekoliko godina nude i konzultantske usluge povezane s razvojem softvera za stranke koje imaju vlastite timove.

– Pomažemo im da ih učinkovito organiziraju i da softver koji same razviju na kraju bude bolji. U tom razvoju nije uvijek dobra odluka upotrijebiti najnoviju praksu i tehnologije na tržištu, treba odvagnuti i odabrati samo ono što je dokazano stabilno i za što možemo procijeniti da neće trebati ubrzo mijenjati. Posljednje dvije godine istodobno intenzivno radimo za američke klijente pa imamo priliku iz prve ruke vidjeti kako funkcionira informatička tehnologija u velikim američkim i međunarodnim kompanijama. Ti nas klijenti nerijetko plaćaju da za njih analiziramo dostupne tehnologije i na temelju toga preporučujemo koje su za njih najbolje. To je za nas idealno jer nas plaćaju da učimo, što na našem tržištu nije slučaj. Od rješenja koja se sada razvijaju u Ingemarku izdvojio bih ono za internetsku trgovinu koje je preuzelo nekoliko trgovačkih lanaca u regiji, uključujući i Konzum kod nas – navodi Matić.

Za sada Ingemark i njegovi klijenti nisu pogođeni koronakrizom, dodaje, ali jesu softverske tvrtke sa strankama u turističkoj ili ugostiteljskoj djelatnosti. Nasuprot tomu internetska je djelatnost uzletjela, poput one Ingemarkova klijenta Konzuma za koji izrađuje i mrežne stranice te mobilnu aplikaciju. Za Matića je velik izazov bio osigurati da Konzumova trgovina radi u prvim mjesecima krize, kad su i mnogo veći europski konkurenti, primjerice britanski Tesco ili Ocado, danima bili nedostupni, a također je uspio višestruko povećati broj korisnika.

Oprezno s projektima

Najvažniji su potezi koje su povukli u protekle dvije godine stalan razvoj Ingemarka, organizacijske promjene i mnogo opreznija ocjena projekata prije nego što ih preuzmu, naglašava Matić. Napominje da su u prošlosti razvijali i druge poslovne ideje tako da bi Ingemark inkubirao ideju, a onda je stavio na tržište s pomoću izdvojene kompanije. Budući da je Ingemark agencijski usmjeren, smatrao je da izdvajanje u druge kompanije daje jasniju sliku mogućim ulagačima i lakše praćenje troška.

– Tako su nastale kompanije RoomOrders, Matik i ZorroTunes. To je ograničavalo i otežavalo Ingemarkov razvoj jer smo višak resursa, a često i one operativne, usmjeravali u razvoj drugih poslova. Razvoj novih ideja sad je jasnije odvojen. Organizacijski smo se pak potpuno presložili i nastavljamo s time. Najvažnija promjena uvjetovana organizacijskim restrukturiranjem bila je podjela odgovornosti po ulogama. Oduvijek smo bili izbirljivi u biranju projekata. Međutim, parametri na temelju kojih smo odlučivali bili su poslovno pogrešni. Projekte smo birali po tome koliko su izazovni i zanimljivi, nismo gledali koliku perspektivu ima suradnja koju gradimo s klijentima. Sada nam je važan parametar ukupan kapacitet suradnje. Zbog tih promjena udvostručili smo prihode u godinu dana – tvrdi Matić i dodaje da su do sada novcem Europske unije, s 1,9 milijuna kuna, financirali projekt 'Smoothscope', a ove su godine s 344.000 kuna dovršili certifikaciju za ISO9001 i ISO27001.

I najbolji griješe

Ingemark se razvijao organski iz projekata na kojima je radio i poslove je dobivao zahvaljujući preporukama, što se za njega pokazalo odličnim. Na Matićevu žalost, taj način širenja poslovanja nije dovoljno skalabilan, odnosno nisu se mogli osloniti na to kao jedini način ekspanzije zbog prilično zahtjevnih ciljeva rasta. Zbog širenja svjetskim tržištem svih kompanija iz njihove djelatnosti Matić misli da su manji izgledi da će se za neki posao natjecati s tvrtkom iz Hrvatske.

– Zbog klijenata nismo konkurencija, međutim natječemo se za zaposlenike u veoma ograničenom bazenu. Vjerojatno je najveći problem kroničan nedostatak stručnjaka i u svijetu. Dugoročno je to u državnim okvirima nerješiv problem. Manjak kvalitetnih programera već godinama nadoknađujemo stipendijama i zapošljavanjem studenata. Iz razgovora za posao pak, koje češće vodimo u posljednje vrijeme, shvatili smo da moramo raditi i na employer brandingu, odnosno Ingemarkovoj prepoznatljivosti u očima potencijalnih zaposlenika. Također, u strukturi troškova najveća su nam stavka trošak plaća i druge financijskih pogodnosti za zaposlenike poput plaćenog vrtića za djecu, subvencioniranja prehrane i sportskih aktivnosti te edukacije. Financijski su uvjeti za zaposlenike pitanje higijene, moraju biti riješeni tako da oni ne moraju previše razmišljati o tome. Pozornost pridajemo i tomu da zaposlenici rade na zanimljivim projektima sa zanimljivim tehnologijama i kolegama s kojima im je užitak raditi. Budući da u posljednje vrijeme dosta surađujemo s američkim tvrtkama, vidimo i učimo kako one funkcioniraju. Nigdje nije idealno. Recimo, Uber je zamalo otišao iz Kalifornije prošle godine zbog odluka koje je ondašnja vlast donijela o zapošljavanju. Ne namjeravam uspoređivati Kaliforniju i Hrvatsku, no htio bih pokazati dagriješe i najbolji, pitanje je samo tko brže ispravlja pogreške. IT sektor može dobro funkcionirati iz Hrvatske iako je u njoj državni aparat težak i spor, no odlukom da radimo odavde prihvaćamo stanje kakvo jest – objašnjava Matić.

Zaljubljenici u elektroniku

Budući da je tvrtku 1990. osnovao otac Viktora Matića, Zvonimir, Ingemark je jedna od najstarijih tvrtki koje se bave softverom u Hrvatskoj. Iako je otac bio magistar građevine, uvijek je bio, a i još jest, pasionirani radioamater i zaljubljenik u elektroniku, što je naslijedio od dvojice starije braće, kaže Matić. To je prenio i na njega pa je Viktor 1982. dobio prvo računalo, i to Sinclair ZX81 u kompletu, a bilo ih je samo 1,5 milijuna. Od završetka studija 1998. do 2006. bio je asistent na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, no shvatio je da se tehnologija i znanost najbolje primjenjuju u poduzeću koje je, eto, već postojalo i u kojem je mnogo radio. Odlučio se zato za Ingemark pa je otac na njega i suprugu Magdalenu prenio pravo upravljanja i vlasništvo. Pridružile su mu se zatim i kolege s FER-a Hrvoje Šimić, koji ga je potaknuo na taj korak, današnji šef operacija u Ingemarku Josip Gracin, a onda i Marko Topolnik, koji je u međuvremenu otišao iz tvrtke.

– Preuzevši upravljanje tvrtku sam ubrzo doveo do razine koja je zadovoljavala moju početnu ambiciju. Imali smo samo od petnaest do dvadeset vrhunskih inženjera, radili smo na složenim projektima, i to tehnologijama prema vlastitom izboru. Međutim, naša najveća snaga bila je i najveća slabost, kako to često biva. Nastupilo je razdoblje poslovne stagnacije nekoliko godina, s istim prihodom i brojem zaposlenika. Stalno smo se mijenjali i razvijali, a onda smo unatrag dvije godine napravili korake koji će nas približiti cilju od pedeset zaposlenih i većih prihoda. Magdalena je od početka u Ingemarku, čak se zaposlila prije mene. Kad je donesen zakon da odgovorna osoba u tvrtki mora biti zaposlena, a s obzirom na to da sam ja tada radio na FER-u, ona je prešla u Ingemark. Završila je FER i sada je voditeljica financija. Njezin strukturirani i pragmatični pristup uspješno nas je proveo kroz veoma teško razdoblje krize u Agrokoru, na koji smo u to vrijeme bili prilično oslonjeni – opisuje Matić.