28. travanj 2020.

Vili Beroš za Lider: Nakon koronavirusa bolnice će raditi još i više kako bi nadoknadile usluge 

Vili Beroš    foto Ratko Mavar

Lideru se javila liječnica, zaposlenica Kliničke bolnice Dubrava (podaci poznati redakciji) iskreno zabrinuta za sudbinu bolnice, a posebno za zdravlje svojih pacijenata. Kaže da joj se javljaju dugogodišnji kronični bolesnici, kojima ne može pomoći oko eventualne promjene terapije, čak i ako im se pogorša zdravstveno stanje a da ih ne pregleda, a to do daljnjeg ne može učiniti jer više od mjesec dana ne radi.

Liječnica se pita, dodajući da njeno mišljenje dijele i brojni drugi kolege liječnici te bolnice iako se ne usude istupati javno, ali i veliki dio javnosti, je li bilo potrebno da se za potrebe liječenja pacijenata zaraženih koronavirusom odredi KB Dubrava, jedna od naših najmodernijih bolnica, kojoj prema procjenama gravitira oko 500 tisuća ljudi.

Uz to, neosporna je činjenica da je cijelokupno zdravstvo, osim za pacijente koji su zaraženi koronavirusom, hitne slučajeve i pacijenate na kemoterapiji, gotovo potpuno stalo. Ne obavljaju se zakazane operacije, specijalistički ni dijagnostički pregledi ni pretrage, trudnice ne idu na redovite kontrole, a liječnici opće prakse ordiniraju uglavnom telefonom. Mnogi se pitaju hoće li se ovako drastične mjere dugoročno loše odraziti na zdravstveno stanje populacije i jesu li i u kojoj mjeri one bile nužne.

S druge strane, privatne poliklinike, iako se to čini paradoksalnim, rade normalno, odnosno, svi oni koji si to mogu i žele priuštiti, u njima obavljaju specijalističke, dijagnostičke i laboratorijske preglede i pretrage. 

O svim tim pitanjima i problemima, o KB Dubrava, trenutačnoj situaciji u zdravstvu, kao i o tome kako će se i kada stanje normalizirati, razgovarali smo s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, koji je poslovnom tjedniku Lider dao ekskluzivni intervju.

Do kada će KB Dubrava biti izvan funkcije za sve pacijente koji joj gravitiraju, a riječ je o 400 do 500 tisuća ljudi koji su se u njoj liječili ili obavljali cijeli niz dijagnostičkih pregleda i pretraga?

- Prenamjena KB Dubrava je privremenog karaktera za vrijeme trajanja epidemije COVID-19 i bolnica nije izvan funkcije. Mojom odlukom, nakon što je o tome mišljenje donijela Ekspertna radna skupina Kriznog stožera Ministarstva zdravstva zajedničkim konsenzusom, KB Dubrava je uz još tri velika centra u Hrvatskoj - KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, određena kao primarni respiratorno-intenzivistički centar za liječenje pacijenata oboljelih od COVID-19. To je bio logičan izbor jer je to bolnički kompleks s vrlo dobrim prometnim pristupom, s heliodromom, s mogućnosti smještaja oko 300 bolesnika kojima je potrebna pomoć respiratora. Nadalje, odlukom se primarni respiratorno-intenzivistički centar u sve četiri bolnice uspostavlja u dijelu prostora zdravstvene ustanove, a preduvjet za uspostavu takvog centra je bio odgovarajući prostor, medicinsko-tehnička oprema i posebno educirano zdravstveno i nezdravstveno osoblje. KB Dubrava će biti u takvom statusu pripravnosti sve dok ne prođe epidemija, odnosno dok zdravstvena struka ne procijeni da se možemo vratiti u stanje prije epidemije.

Koliko trenutačno u KB Dubrava leži pocijenata s COVID-19 i koje vrste tretmana oni u bolnici primaju?

- Na današnji dan (27. travnja, 2020., op. a.) u KB Dubrava je na liječenju 28 pacijenta s COVID-19, a ukupan broj pacijenata otpuštenih iz te bolnice od početka krize je 21.

Je li bilo nužno da se naša najsuvremenija klinička bolnica prenamjeni u centar za COVID-19, odnosno za zbrinjavanje pacijanta zaraženih koronavirusom, ili se to moglo riješiti u sklopu neke druge i za građane manje važne bolnice?

- Upravo to što je KB Dubrava naša najsuvremenija bolnica bilo je važno da nju odredimo za središnje mjesto zbrinjavanja korona pacijenata. Budući da se radi o jednoj od najsloženijih zdravstvenih djelatnosti, intenzivnoj medicini u infektologiji, primarni respiratorno-intenzivistički centar može se uspostaviti samo u bolnici koja ima suvremenu visokosofisticiranu medicinsko-tehničku opremu i posebno prilagođen prostor za predviđenu namjenu te provedene instalacije za medicinske plinove. Stoga ni stručno-medicinski niti tehnički nije moguće takvu vrstu centra uspostaviti u bilo kojoj bolničkoj ustanovi. Morali smo se spremiti na sve. Zamislite da smo imali, što nasreću do sada nije bio slučaj, neku vrstu talijanskog scenarija i da smo u jednom kratkom vremenu dobili veći broj oboljelih od koronavirusa s ozbiljnim i teškim simptomima, a da nismo spremili potrebne uvjete i kapacitete. Bismo li mogli poslije toga ljude gledati u oči? Mislite li da bi nam to hrvatski građani oprostili? Mi sebi ne bismo oprostili. Svjesno smo se spremali i za najteže situacije istodobno se nadajući da će sve ići onako kako sada prolazi i da nam svi ti pripremljeni kapaciteti neće trebati. S ljudskim životima i zdravljem nacije se ne igra.

Nije li bilo moguće da se samo dio KB Dubrava, odnosno jedan od ulaza i krila, prenamjeni u tu svrhu, a da ostali dijelovi rade, koliko je god to moguće, neometano?

- Razmatrane su sve opcije i ostale mogućnosti, ali temeljem stručnih procjena epidemiologa, infektologa, drugih medicinskih, ali i inženjerskih struka zajednički zaključak je bio da se ne smije riskirati s mogućim miješanjem pacijenata. KB Dubrava sada je središnje mjesto za COVID-19 bolesnike, sve je prilagođeno nesmetanom radu s njima, načinjene su najsuvremenije tampon zone između pojedinih dijelova bolnice kako bi sigurnost bolesnika i zdravstvenog osoblja bila na najvišoj razini. Naš javnozdravstveni sustav nije olako pristupio ovoj epidemiji.

Kada očekujete da će KB Dubrava početi s normalnim radom, kada bi prvi pacijenti njezinih Poliklinika mogli očekivati da će obaviti specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage i po kojem će se rasporedu to odvijati?

- Pacijenti KB Dubrava privremeno su upućeni na liječenje u druge zagrebačke bolnice. Kako cijeli zdravstveni sustav za vrijeme epidemije radi na prilagođeni način, privremeno je reduciran hladni program (operacijski i drugi zahvati) i poliklinički rad, a sve s ciljem zaštite pacijenata od potencijalne infekcije koronavirusom.

KB Dubrava vratit će se na prijašnji način i ritam rada kada prođe opasnost od ekspanzije epidemije. Kada će to vremenski biti ili kojeg datuma, sada to nitko ne zna i nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Vjerujemo da će to biti uskoro, jer nastavi li se ovaj povoljni trend kretanja zaraženih i oboljelih onda naš optimizam ima pokriće u tome.

Hoće li tada bolnica raditi u dvije smjene, vikendima i praznicima kako bi se koliko-toliko nadomjestili zaostaci i smanjile liste čekanja, kako bi pacijenti ostvarili svoje pravo na medicinsku pomoć i zaštitu, a koja se ne odnosi na COVID-19?

- Uzimajući u obzir epidemiološku situaciju koja je u ovom trenutku povoljna, sljedeće aktivnosti Ministarstva zdravstva usmjerene su postepenom povećanju redovitih aktivnosti u sustavu zdravstva. U tom smislu će se poduzeti žurne mjere ne samo vraćanja redovnih djelatnosti u dijelu prostora KB Dubrava, već i u drugim primarno respiratorno-intenzivističkim centrima, te ostalim bolničkim ustanovama. Ne samo KB Dubrava nego i sve ostale bolnice, kada se vratimo u okolnosti i ritam prije epidemije, radit će intenzivnije kako bi nadoknadile sve one usluge pacijentima koje su im, silom prilika, bile uskraćene u ovo vrijeme epidemije. Tome cilju će svakako dati doprinos i naš centralni sustav koji će omogućiti optimalne reakcije i putem kojeg ćemo pratiti u realnom vremenu rezultate rada svih naših zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Ono što je bitno istaknuti jest da smo i za vrijeme epidemije i posebnog režima rada naših bolnica zbog koronavirusa imali osigurane usluge za sve hitne i prioritetne slučajeve i bolesnike s kroničnim bolestima kojima je trebala njega i medicinska usluga.

Gjde se sada liječe kronični bolesnici, kako KB Dubrava, tako i ostalih bolnica, i postoji li određen raspored kontrolnih pregleda, ako se ne radi o hitnoći i nije riječ o onkološkim bolesnicima?   

- Hitni i prioritetni kronični bolesnici, koji su se liječili u KB Dubrava nastavili su liječenje kod svojih liječnika u drugim zdravstvenim ustanovama gdje su bili raspoređeni. I liječnici i pacijenti prilagodili su se novonastaloj situaciji, ali je najvažnije da je briga za zdravlje nastavljena. Liječnici obiteljske medicine redovito rade, u kontaktu su sa svojim pacijentima, hitni prijemi u bolnicama rade i nikome nije uskraćena medicinska pomoć. Dijagnostički pregledi su sada u određenim odgodama zbog situacije u kojoj je cijeli zdravstveni sustav i sve ono što nije hitno morat će sačekati još nekoliko tjedana. Naravno, ima li netko hitnih ili ozbiljnijih problema uvijek može u suradnji sa svojim obiteljskim liječnikom pronaći put do specijalista.

Što je s osobama koje se ne osjećaju dobro ili su zamijetile neku promjenu na tijelu, a nisu hitan slučaj i nemaju sumnju na COVID-19? Kome se mogu javiti?

- Najprije se trebaju javiti svom izabranom liječniku, koji će nakon uzimanja anamneze i kliničkog pregleda donijeti odluku o potrebi propisivanja terapije ili upućivanja na odgovarajuću dijagnostiku ili na pregled mjerodavnom liječniku specijalistu.

Privatne poliklinike rade normalno, zašto? 

- U cilju sprječavanja širenja zarazne bolesti, javni zdravstveni sustav je obustavio redovni rad i obavljao samo hitne i neodgodive intervencije uz opće mjere osobne zaštite zdravstvenih radnika i opće mjere za zaštitu pacijenata. Ministarstvo nije izdavalo konkretne naputke za rad u privatnom zdravstvenom sustavu jer privatne poliklinike nisu dio javnozdavstvenog sustava i nisu u ingerenciji Ministarstva zdravstva, ali rad u privatnim poliklinikama treba se obavljati po istim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i stručnim smjernicama stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora, te uputama strukovnih komora. Ono što treba reći jest da je najveći dio privatnih zdravstvenih ustanova stavio Ministarstvu zdravstva na raspolaganje svoje kapacitete kada je epidemija uzela maha u Hrvatskoj, što je samo još jedan dokaz vrlo visokog stupnja solidarnosti i razumijevanja sitaucije u kojoj smo se našli. Nasreću, nije trebalo, ali je vrijedno spomenuti.

Mnoge građane zanima postoji li mogućnost da specijalističke preglede i pretrage obavljene u privatnim poliklinikama, koje nije bilo moguće obaviti u bolničkim i ostalim javnozdravstvenim, plati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)?

- Samo iznimno ako se radi o hitnom slučaju kada se zdravstvena zaštita nije mogla pružiti,  odnosno nije bila dostupna u ustanovama koje su ugovorene s HZZO-om. Svaki slučaj za koji se podnese zahtjev za refundaciju po osnovi troškova za plaćenu zdravstvenu zaštitu kod neugovornih provoditelja zdravstvene zaštite, te osnovanost povrata, odnosno hitnoću, vještačit će liječničko povjerenstvo HZZO-a.