Korona i biznis
01. veljača 2020.

IPTV: Više od tisuću različitih programa za pet eura ‘na ruke‘

Ilegalni IPTV   

Oglasnici su puni oglasa u kojima se nudi usluga IPTV-a čiji poslužitelji rade neovlašteno. Sprječavanje dijeljenja ilegalnog audiovizualnog sadržaja u Hrvatskoj, međutim, nije regulirano, zbog čega broj ilegalnih poslužitelja i broj korisnika raste na štetu legalnih distributera

Televizija je danas u svakom domu, bez obzira na to što neki od nas govore HRT-ovim inkasatorima kad nam pokucaju na vrata. Gledanje televizijskog programa dio je suvremenog života, ali nove tehnologije polako mijenjaju obrasce potrošnje takvog sadržaja. Posljednjih godina promijenjena je paradigma na televizijskom tržištu: s tradicionalnih načina emitiranja zrakom, satelitom i kabelom pomaknula se prema internetskom prenošenju sadržaja (streaming). Televizija koja se gleda s pomoću interneta naziva se IPTV (engl. internet protocol television) i uključuje prijenos uživo ili prijenos na zahtjev televizijskih sadržaja putem internetske mreže.

Zna čovjeka koji zna čovjeka

Hrvati vole uštedjeti koju kunu gdje god se može pa visoke cijene televizijskih paketa koji najčešće ne sadržavaju sve programe koje želimo, već su oni razasuti po raznim televizijskim poslužiteljima, često tjeraju prosječnog korisnika u ilegalu.

Najbolji su primjer razasutog sadržaja sportski događaji, pa tako, recimo, nogometnu Ligu prvaka prenose HRT i A1, a njezina pretkola mogu se gledati na MAXtv-u. Tri različita poslužitelja za jedan događaj jasno pokazuju o kakvom je kaosu riječ, a korisnik u cijeloj priči ostaje jedini gubitnik jer ne postoji način da pogleda sve utakmice, osim ako ne plaća sva tri navedena poslužitelja. Ali to nitko ne radi, zato jedini način ostaje pobjeći u ilegalu.

No kako doći do nekoga tko nudi takav ilegalni sadržaj? Laganim surfanjem po internetu vrlo brzo mogu se otkriti pojedinci koji najčešće u oglasniku nude uslugu IPTV-a; tu su i neke internetske stranice koje izgledaju kao sasvim legitimne i koje nude takve usluge, ali, kako smo saznali, većina ih nije registrirana u Hrvatskoj, pa ne podliježu našim zakonima.

Osim toga, kako mi je znanac koji se koristi uslugom IPTV-a objasnio, on 'zna čovjeka koji zna čovjeka koji zna čovjeka'. Tako nekako to funkcionira, a plaća se najčešće PayPalom, karticom ili, u slučaju spomenutog znanca, na ruke. Ne treba ni reći da su mjesečne cijene ilegalnih IPTV-a mnogo niže nego one legalnih poslužitelja, pa se za više od tisuću različitih programa kod ilegalca treba izdvojiti samo oko pet eura na mjesec.

Nije u HAKOM-ovu djelokrugu

Tehnologija nas u nekim trenucima spašava, posebno ako smo samo krajnji korisnik, no nekima otvara prostor za manipulacije, varanje, krađu i kršenje raznih prava, posebno autorskih. Tehnološki razvoj i novi načini internetskog prijenosa programa stvorili su nove poslovne mogućnosti za organizacije za radiodifuziju, no postavili su i zapreke i izazove legalnim subjektima zbog učestaloga neovlaštenog prijenosa njihova emitiranja.

Tko to regulira i kako se hrvatsko zakonodavstvo i policija bore protiv toga? Jednostavno rečeno, nitko i nikako. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) na naš nas je upit obavijestila da nadzor nad sadržajem koji se nudi kao OTP usluga (usluge koje se isporučuju putem otvorenog interneta, čime se zaobilazi operatorska infrastruktura pružanja i naplate usluge, a podrazumijevaju prijenos glasovnih, videousluga i podatkovnih usluga), nije u HAKOM-ovu djelokrugu i kao mjesto za odgovore predložila Agenciju za elektroničke medije.

Iz Agencijina odgovora vidimo da bi ondje rado nešto učinili ako bi postojala sumnja, a sumnja ne da postoji, nego se, kako je izvijestio i EUIPO, usluge IPTV-a naveliko upotrebljavaju, ali HAKOM to ne kontrolira. Iz Agencija za elektroničke medije su nas nakon upita usmjerili prema HAKOM-u s obzirom na to da su pružatelji usluga IPTV-a nelojalna konkurencija kabelskim operaterima i drugim pružateljima tih usluga, za koje je mjerodavan HAKOM jer Agencija kontrolira samo sadržaj.

A policija, zar ne bi ona trebala na neki način kontrolirati što se događa na internetu? Ipak, i ona katkad revno hvata 'online kriminalce', posebno na društvenim mrežama. U Agenciji su naveli i da bi hrvatski kibernetički policajci trebali raditi više kako bi se borili s ilegalnim uslugama koje se internetom nude na domaćem tržištu, no čini se da je to borba između mačke i miša kojoj se ne nazire kraj.