26. studeni 2020.

Vizija RH2030 - Božo Skoko: Hrvatskoj treba drskosti i hrabrosti

Božo Skoko    foto Dražen Lapić

U prošlom izdanju Lidera poznati stručnjaci analizirali su definiciju vizije koja je navedena u novom Vladinom dokumentu: Strategija nacionalnog razvoja RH do 2030. Ona glasi 'Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve'.

S ovakvom formulacijom koju nije baš lako zapamtiti, trebali bi se moći poistovjetiti apsolutno svi društveni slojevi u Hrvatskoj. Je li Vladina slika Hrvatske za 10 godina jasna i 'prijemljiva' komentirao je komunikacijski stručnjak Božo Skoko.  

Koliko smo u novoj Strategiji jasno definirali svoju viziju razvoja?

Vizija mi je dosta općenita i opisna, a nedovoljno fokusirana i motivirajuća. Navedeni su elementi koje bi bilo koja europska država mogla bez problema usvojiti kao svoje. Svaka moderna država želi biti konkurentna, inovativna i sigurna te očuvati svoj identitet, kulturu, resurse.

Možete li navesti neki dobro komuniciran primjer drugih zemalja?

Primjerice Saudijska Arabija u svojoj viziji 2030. jasno je naznačila kako želi postati 'srce arapskog i islamskog svijeta', odnosno svojevrsni poslovni hub koji povezuje tri kontinenta. Skandinavske zemlje objedinjene u Nordijsku regiju su u svojoj viziji jasno dale do znanja da žele do 2030. postati 'najodrživija i najintegriranija regija na svijetu'. Estonija je još 2000. jasno zacrtala da želi postati europski prvak u digitalizaciji i to su ispunili do 2020. Naglasili su da žele postati porezno najkonkurentnija država na svijetu i to su ostvarili još 2017. te su željeli promijeniti imidž od postsocijalističke baltičke države u uspješnu skandinavsku državu. To im je također pošlo za rukom.

Koje ključne komponente, prema vašem mišljenju, vizija treba sadržavati?

Vizija u sebi mora imati nešto vizionarsko, što se čini pomalo i nedokučivim, ali motivira i pokreće cijelu naciju. Vizija treba i malo hrabrosti, pa i drskosti. Trebamo učiti od korporativnog sektora. Pogledajte vizije nekih od najuspješnijih korporacija. Učinili su sve da svoju viziju, u koju je malo tko vjerovao, ostvare: 'Računalo na svakom stolu i u svakom domu' (Microsoft, 1975.), 'Računalo kao telefon' (Apple, 1985.), 'Osposobiti ljude putem savršenog softvera za bilo koje vrijeme, bilo koje mjesto i bilo koji uređaj' (Microsoft, 1999.).

Neke države već primjenjuju takve motivirajuće vizije. Primjerice Poljska je najavila da će za 20 godina sustići najbogatiju europsku državu, Njemačku. Iako zvuči pomalo utopijski, djeluje jako motivirajuće. Kad je Poljska ušla u EU bila je jedna od najsiromašnijih zemalja. Njezin BDP je 2004. godine iznosio 44 posto prosjeka EU, a već 2018. popeo se na čak 67 posto. Hrvatsku je pretekla tek 2008. i krupnim koracima grabi naprijed te 'puca visoko'. I Hrvatskoj treba drskosti i hrabrosti.