15. travanj 2021.

Vušković: Zbog otplate duga veledrogerijama i drugih neravnoteža prolongirat ćemo uvođenje eura

Petar Vušković   

Nakon što je ministar financija Zdravko Marić u srijedu u RTL direktu izjavio da će nakon pregovora država veledrogerijama isplatiti 3,6 milijardi kuna duga do kraja godine, pitali smo ekonomske stručnjake što misle o dodatnom zaduživanju, vjerojatno kod financijskih institucija, i povećanju proračunskog deficita.

Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) i ekonomski analitičar Petar Vušković kaže da će dug veledrogerijama vrlo vjerojatno produljiti očekivani financijski deficit. Ove je godine projekcija deficita u proračuna na razini oko 11 milijardi kuna, što čini tri posto BDP-a. Ako dug veledrogerijama nastavi rasti kao do sada u iznosu od 300 milijuna kuna mjesečno, to će biti ozbiljan financijski problem. Dugoročno problem se može riješiti reformom zdravstvenog sustava, a kratkoročno plaćanjem dospjelih potraživanja.

- Ako gledamo dospjela potraživanja od 3,6 milijardi kuna zajedno s nedospjelim potraživanjima, onda ukupni dug iznosi 6,3 milijarde kuna. Vjerojatno budžetski deficit nećemo uspjeti sniziti na ispod jedan posto BDP-a do 2023., što je bio realno postavljen cilj. Osim budžetskog deficita postoje i ostale makroekonomske neravnoteže koje vode ka diskonvergenciji. Zbog tako loše makroekonomske slike teško je za očekivati da će Vlada uspjeti ispuniti svoj strateški cilj uvođenja eura prije 2025. – kaže Vušković.

Rješavanje financijskih dugova, nastavlja Vušković, moguće je postići kroz 'Big game' privatizacije. Do sada u toj transformaciji vlasništva iz državnog u privatno nismo bili uspješni. Središnja država ima oko 300 poduzeća u svojem vlasništvu, a opća država čak i do tisuću poduzeća uz vrijednu imovinu kao što su stambeni ili poslovni prostori.

- Tu se krije novac dostatan za rješavanje dugova veledrogerijama. Nakon što se donese financijski plan otplate dugova veledrogerijama, jer zdravlje danas mora biti prioritet, onda bi trebali staviti fokus na reformu zdravstva, odnosno na racionalizaciju svih troškova vezanih za zdravstvene ustanove. Tu prvenstveno mislim na nabavu lijekova i opreme. Takva neefikasna nabava je glavni generator troškova u zdravstvu. Tu se mogu pronaći prostori za dodatne financijske uštede. Ukoliko želiš biser, zaroni u more – poručuje Vušković.

Što se tiče samog dogovora oko isplate duga, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da se tu nema što posebno komentirati jer se dug mora vratiti.

- Svako odgađanje duga samo još više može štetiti državnom proračunu, pogotovo u kontekstu ionako prenapregnutih državnih financija zbog korona potpora – kaže Novotny.

Podržao je ipak ministra Marića u njegovom nastojanju da se troškovi zdravstvenog sustava racionaliziraju jer za to definitivno postoje mogućnosti.

- Bolnice troše previše, sustav je neučinkovit desetljećima, ali niti jedna vlada do sada nije imala hrabrosti da to riješi – kaže Novotny.

U Hrvatskoj je problem, kaže Novotny, što su sve bolnice u vlasništvu države, odnosno lokalne samouprave. Predlaže da se razmotri opcija privatizacije dijela bolnica, a dobro iskustvo, kaže, imaju u Slovačkoj, zemlji koja je također imala problem neracionalizacije troškova zdravstvenog sustava. Nakon privatizacije pacijentima je plaćano liječenje iz zdravstvenog fonda bez obzira da li se liječili u privatnoj ili državnoj bolnici, no privatne su bolnice racionalizirale troškove pružajući jednako kvalitetnu uslugu kao i državne. Na taj način su natjerale i državne bolnice da racionaliziraju troškove, no što je najvažnije, opterećenje tamošnjeg zdravstvenog sustava nakon privatizacije dijela bolnica bilo je manje.

Osim toga, slična dobra iskustva pokazala su se i u Italiji i Austriji gdje je također dio bolnica u privatnom vlasništvu, dok je u Njemačkoj trećina u privatnom, trećina u vlasništvu Evangeličke crkve, dok je preostala trećina u državnom vlasništvu.