23. lipanj 2021.

Zaduženi smo više nego lani: Ukupni krediti krajem travnja iznose 137,5 milijardi kuna

ovrhe dugovi

   

Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, ukupni krediti stanovništvu krajem travnja iznosili su 137,5 milijardi kuna, što je za 3,6 milijardi kuna više u odnosu na travanj 2020. godine, uz stopu rasta stambenih kredita od devet posto, podaci su iz nedavno objavljene analize  Raiffeisen banke (RBA).

Godišnja nominalna stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu tako je iznosila 2,7 posto, što je ubrzanje u odnosu na ožujak kada je bila 1,6 posto na godišnjoj razini, istaknuto je u analizi RBA, koja se temelji na podacima Hrvatske narodne banke (HNB).

Udio kunskih u ukupnim kreditima krajem travnja iznosio je 55 posto, a na stanje nominalnog iznosa kredita utjecala su i tečajna kretanja odnosno nešto niža razina srednjeg tečaja EUR/HRK i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, za 0,4 odnosno 0,1 posto.

U odnosu na kraj prosinca 2020., ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva krajem travnja porasla su jedan posto ili 1,35 milijardi kuna. Taj rast u cijelosti je rezultat porasta nominalne vrijednosti stambenih kredita kod kojih se još uvijek vidi učinak provedbe programa subvencioniranja, navedeno je u analizi.

Stambeni krediti koji čine 46,4 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva, dosegnuli su 63,8 milijardi kuna te su bili 1,61 milijardu kuna viši u odnosu na kraj 2020.

Na godišnjoj razini stopa rasta je nakon 8,3 posto u ožujku ubrzala na devet posto na kraju travnja, napomenuli su analitičari RBA:

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti, unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,2 posto, s iznosom od 52,5 milijardi kuna niži su u odnosu na isti mjesec 2020. za 1,4 posto, dok su u usporedbi s krajem prošle godine porasli za blagih 0,5 posto.

RBA analitičari očekuju kako će tijekom ove godine rast kredita sektoru stanovništva biti podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita, dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine.

- Pritom, razorni potres u Banovini imati će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija. S popuštanjem epidemioloških mjera i ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali ona će u ovoj godini zasigurno biti znatno skromnija od dvoznamenkastih stopa rasta kakve smo bilježili od sredine 2018. do početka pandemije -  zaključili su iz RBA.