15. studeni 2019.

Zdravko Marić: Rast cijena nakon uvođenja eura Vlada može anulirati snižavanjem PDV-a

- Treba voditi računa kako o pozitivnim tako i o negativnim efektima uvođenja eura. Što se tiče izvoznika na njima je da imaju što kvalitetniji proizvod kojeg mogu plasirati u izvoz, a na nama je da im damo što veći poticaj kroz porezno, neporezno i administrativno rasterećenje - rekao je to novinarima prije početka 18. HBOR-ove međunarodna konferencija o poticanju izvoza, ministar financija Zdravko Marić i dodao da su stabilne javne financije važne za poticaj izvoza.

Marić je dodao da danas HBOR ima svoje izvore financiranja i ispunjava upravo ono što se od njega traži, daje poticaj gospodarstvu, s posebnim naglaskom na izvoz i izvoznike, kroz različite vrste instrumentarija koje ima, tako da je prošle godine HBOR izoznicima plasirao 5,6 milijadi kuna.

Središnja tema konferencije bila je uvođenje eura i njegovu važnost za izvoz i izvoznike. Pitanja koja se otvaraju pred ulazak u eurozonu su brojna, hoće li skočiti cijene, pasti kamate, hoće li do ulaska u eurozonu profitirati uvozni lobi ili će se naši izvoznici prilagoditi i postati konkurentni, kako će se to odraziti na cjelokupno gospodarstvo.

Izvoz prema podacima DZS-a raste za 5,9 posto, no uvoz raste još više, a u situaciji ulaska u eurozonu postavlja se pitanje hoće li tranzicija biti okidač za novu krizu ili ulazak u eurozonu donosi koliku-toliku sigurnost.

- Na prvo mjesto se stavlja, opravdano, bojazan na rast cijena. Unatoč tržištu koje regulira cijene, minimalno šest mjeseci ćemo imati obvezu dualnih cijena. Smanjenje poreza je mjera koju vlada može uvesti da bi anulirala evenutualni efekt rasta cijena po uvođenju eura, tu prije svega mislim na porez na dodanu vrijednost. No, nemojmo zanemariti pozitivne efekte, a to je anuliranje tečajnih rizika što će olakšati poslovanje izvoznicima - istaknuo je ministar Marić.

Predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko iznijela je podatke da su prošle godine jedan do glavnih fokusa banke bili upravo izvoznici, stoga je i realiziran rast od 23 posto plasmana izvoznicima bilo putem kredita, garancija i osiguranja izvoza. Plasiran je i Elena program, grant za prirpremu projekata energetske učinkovitosti, ukupnog iznosa dva milijuna eura koji će se utrošiti za pripremu financijske dokumentacije. Smanjene su i kamatne stope na 1,3 posto za investicije, te kamatne stope za pripreme izvoza sa tri posto na 1,75 posto. 

image
HBOR konferencija
foto

Zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek, ukazala je na važnost HNB-a u trazniciji odnosno na odluku po kojem će se tečaju obaviti konverzija.

- Konverzijski tečaj dogovarat ćemo sa Europskom središnjom bankom, međutim tu neće biti velikih iznenađenja jer će se pratiti kretanje tečaja kroz duže vremensko razdoblje. U ovom trenutku ne možemo točno reći kada će to biti ni koliki će tečaj biti - rekla je Švaljek i dodala da bi izvoznicima odgovaralo da tečaj bude niži od sadašnjega, ali imamo veliki dio dužnika u eurima, kojima nikako ne bi odgovaralo da kuna bude slaba.

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izoznika, rekao je da HNB ne radi dobro svoj posao i ne nadzire banke, te da nije aktivan sudionik politika koje vlada vodi.

- Ne trebamo mi HNB da nam kaže što mi u svom poduzeću možemo napraviti, mi od HNB-a očekujemo da nam pomogne koliko pomoći može. Prilično jednostrano se razgovara o uvođenju eura - rekao je Bago i dodao da će se ulazak u eurozonu na različite načine manifestirati i odraziti na hrvatske izvoznike. Pitanje je koliki će u tom trenutku biti tečaj, odnosno hoće li kuna biti jaka ili slaba.

- Ono što nas smeta je kad se krene govoriti o tečaju po kojem će ići konverzija odmah se počne govoriti koliko građana ima kredite, ali pitanje je i koliko milijuna građana u Hrvatskoj nema kredite, koliko milijuna građana ima kredite u kunama, dakle, tu je uloga i HNB-a i Vlade da se nađu mjere koje će sanirati  eventualne socijalne probleme koji iz tranzicije u euro mogu nastati - naglasio je Bago. Koliko će naš ulazak u eurozonu utjecati na povećanje izvoza Bago nije znao odgovoriti jer u ovom trenutku takvih procjena i studija nema. 

image
HBOR konferencija
foto

Predsjednik Uprave Slovenske izvozne in razvojne banke, d.d. Sibil Svilan, rekao je da nema jednoznačnog odgovra jeli Slovenija žalila zbog uvođenja eura niti da postoji recept što će ono donijeti jer je svako uvođenje eura jedinstveno.

- Kad smo išli u uvođenje eura, slovenski je izvoz bio na razini 85 posto i stoga nismo smatrali da je nova valuta nešto loše, iako i danas ima nekih koji žale za tim, jer je došlo do porasta cijena, a to se, uostalom, dogodilo i Njemačkoj, što se posebno odrazilo na umirovljenike i osjetljivije društvene skupine. Ipak, svako vrijeme nosi svoje stoga je teško predvidjeti kako će se taj proces odraziti na hrvatsko gospodarstvo - zaključio je Svilan.