05. studeni 2021.

Živković Matijević: Vrhunac inflatornih pritisaka očekuje se u prvom kvartalu 2022.

Zrinka Živković Matijević

    foto Dražen Lapić

Povoljna epidemiološka situacija, izvrsni turistički rezultati i povratak optimizma obilježili su treće ovogodišnje tromjesečje. Uz učinka baznog razdoblja, svi visokofrekventni pokazatelji sugeriraju da bi za razdoblje od srpnja do rujna mogli zabilježiti snažnu dvoznamenkastu stopu rasta, nakon čega ipak očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. Ono je određeno sve snažnijom neizvjesnošću oko rasta cijena energenata i sirovina te poremećajima u lancima opskrbe. Unatoč tome realni rast u čitavoj 2021. ostat će snažan prvenstveno predvođen rastom izvoza usluga (turizam) i osobne potrošnjom, dok bi od 2022. predvodnik rasta trebale biti investicije na krilima korištenja europskih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, smatra Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke (RBA).

Tržišni uvjeti, visoka likvidnost i niske kamatne stopa neće se promijeniti, a očekivano približavanje ciljanog datuma ulaska u euro područje mogao bi biti blagonaklon prema hrvatskim spreadovima. I dok su fiskalni kriteriji za ulazak u euro područje privremeno suspendirani općom klauzulom o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, a tečaj ostaje stabilan, posebna pozornost trenutno je, ističe Živković Matijević, na inflaciji.

Naime, inflatorni pritisci nastavili su jačati dominantno uzrokovani snažnim rastom cijena energije zrcaleći tako kretanja na svjetskim robnim burzama sirove nafte. Energiji se od druge polovice godine pridružuje rast cijena hrane što je osim kretanja na svjetskim robnim tržištima posljedica i lokalnih vremenskih (ne)prilika. Hrana je ujedno i najznačajnija kategorija potrošačke košarice pa će rast cijena ove kategorije zasigurno biti ključan generator rasta potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju. I dok je splet mjera monetarne politike u borbi protiv inflacije troškova razmjerno ograničen Vlada je sredinom listopada donijela privremenu mjeru zamrzavanja cijene naftnih derivata s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka. Uz to barem za sada (do travnja 2022.) godine ne bi trebalo doći do rasta cijena plina kućanstvima.

Živković Matijević vrhunac inflatornih pritisaka očekuje u prvom tromjesečju 2022. dok bi se pod pretpostavkom normalizacije globalnih lanaca opskrbe isti trebali smiriti u drugoj polovici 2022. Međutim, visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflatorni pritisci mogli biti dulji, a stopa inflacije viša od trenutačnih očekivanja, ne samo u Hrvatskoj već i u euro području.

Za sada Europska središnja banka inflaciju smatra privremenom te u tom smislu ne smatra izglednim stvaranje preduvjeta za podizanje kamatnih stopa u 2022. Štoviše, prema predviđanjima RBA analitičara one će ostati nepromijenjene do kraja 2024., a prethodit će im svakako i smanjenje programa otkupa vrijednosnica.