Korona i biznis
12. srpanj 2020.

ZVIJEZDE TRANSFORMACIJE: Četvrta industrijska revolucija diže temperaturu

Poduzetnici pet sjevernih županija ne prestaju digitalizirati poslovanje   

Poduzetnici pet sjevernih županija ne prestaju digitalizirati poslovanje, optimirati proizvodnju ulaganjima u pametne sustave i automatizaciju, a poduzetničkom duhu, STEM-u i strukovnim vještinama poučavaju i nove generacije. Prednjače u industriji 4.0

Prvi korak je postavljanje temeljne industrije na zdrave noge, a tek drugi korak je reindustrijalizacija, inovacija i digitalizacija, objašnjavao je jednom prilikom u Varaždinu ministar gospodarstva Darko Horvat pred čelnicima izvoznih zvijezda sjevera Hrvatske kao što su Omco Croatia, Vetropack i Oprema Ludbreg. No oni su već položili testove i po mnogo čemu 'šiju' prosjek Hrvatske. Te su tvrtke odavno počele raditi na drugom koraku i ne prestaju digitalizirati poslovanje, optimirati proizvodnju ulaganjima u pametne sustave i automatizaciju.

Puni gas u digitalizaciji

Sjever je već geografskim položajem u velikoj prednosti. Savršeno je pozicioniran da ostvari poslovanje s inozemstvom, ali to mu ujedno stavlja u zadatak da na stranim tržištima bude konkurentan. To je danas bez uporabe digitalnih tehnologija nemoguć zadatak. I na sjeveru to odavno znaju, ne naziva ih se zabadava predvodnicima četvrte industrijske revolucije.

– Bez sustava koji povećavaju produktivnost i efikasnost proizvodnje jednostavno se ne može prodavati na svjetskom tržištu. To je proces koji se mora nastaviti i u koji se mora investirati prije nego u bilo što drugo jer bez toga nema daljnjeg razvoja – naglasio je na jednom skupu Darko Ranogajec, čelni čovjek tvrtke Omco Croatia iz Huma na Sutli.

Odmaknuli su naši 'sjevernjaci' daleko od uvođenja računala na radna mjesta i pružanjem fizičkih usluga digitalnim putem zagazili su punim gasom u digitalnu transformaciju, a rade i na budućnosti, na otklanjanju onoga što je Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta i potpredsjednica najvećega neovisnog poslodavačkog udruženja Europe BusinessEuropea, detektirala kao najveći problem digitalizacije poslodavaca – nedovoljnog stupnja obrazovanosti radnika za korištenje najnovijih tehnologija, a tu je i nedostatak radne snage, što bi koronakriza mogla promijeniti.

Robotika i deficitarna zanimanja

Županije sjevera na razne su načine odlučile učenike osnovnih i strukovnih škola izložiti robotici, umjetnoj inteligenciji i internetu stvari kako bi danas-sutra s lakoćom na radnom mjestu prigrlili sve alate s kojima tvrtke danas još ni ne raspolažu.

– Učenici upotrebljavaju moderne tehnologije i digitalne platforme kako bi spoznali nove načine obavljanja poslovanja. U tu svrhu u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije uspostavljen je prvi Centar za robotiku. Napretkom digitalnih i ostalih radnih tehnologija postavljeni su novi izazovi koje proizvodna poduzeća moraju pratiti kako bi osigurala konkurentnost. Sukladno tome, obrazovni sustav mora pratiti zahtjeve tržišta rada i pravodobno, ranije nego poduzeća, primjenjivati nove tehnologije u proizvodnim procesima. Pravodobna intervencija strukovnih škola osigurava stvaranje odgovarajućih kompetencija u trenutku potreba, jer će učenici stečene znanja, vještine i odgovornosti moći primijeniti najranije tek za tri godine od ulaska u strukovnu školu – pojašnjavaju iz Zagorske razvojne agencije, koja u suradnji sa Županijom provodi i projekt 'ENTER – Entreprenurship for employment'.

Varaždinska županija također inzistira na usklađivanju obrazovnih programa s tržištem rada, a u njoj su ponosni i na Centar izvrsnosti, koji je jedan od ukupno 25 europskih centara za darovite u sklopu Europskog vijeća za darovite (ECHA).

– Naši daroviti učenici osnovnih i srednjih škola mogu besplatno pohađati jedan od 13 programa u Centrima izvrsnosti Varaždinske županije. Riječ je o matematici, informatici, fizici, biologiji, kemiji, astronomiji, robotici, novim tehnologijama, hrvatskom jeziku, likovnoj umjetnosti, povijesti, poduzetništvu i šahu. Osnovali smo i Centar za nove tehnologije (CENT), pri čemu smo naglasak stavili na robotiku – kažu iz Varaždinske županije, gdje kreću i projekti uspostave centara izvrsnosti u strukovnom obrazovanju iz medicine i poljoprivrede.

– U prostoru Arboretuma nakon 40 godina čekanja napokon će biti rekonstruiran dvorac Opeka, u kojem će se nalaziti internat te brojni laboratoriji, praktikumi, kabineti, genetska baza sjemenja te drugi sadržaji, a u Medicinskoj školi Varaždin opremit će se mala bolnica sa sobama, operacijskim salama i laboratorijima, čija će svrha biti obrazovati kadrove ne samo iz Hrvatske, nego i iz ovog dijela Europe – otkrivaju nam nove projekte koji će donijeti nove primjene digitalnih tehnologija i promjene u poslovanju.

Investicije u inovacije
Susjedni im Međimurci imaju jedno od najrazvijenijih gospodarstva u državi i vizija za budućnost uključuje im 'snažno poduzetništvo zasnovano na znanju i inovacijama'. Računaju kako će velik doprinos tome dati novoosnovana Metalska jezgra, razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju, čija je istraživačka infrastruktura namijenjena znanstvenoistraživačkoj zajednici za provođenje 'vrhunskih istraživanja usmjerenih na jačanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje društva znanja te povećanju konkurentnosti metalske i povezanih industrija'. No, Ivan Plačko, direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, spušta loptu na zemlju tvrdeći da je struktura međimurskoga gospodarstva heterogena kako se ne bi stekao dojam da su sva poduzeća jednako napredna. Neki, obrazlaže, uvode nove tehnologije i poslovne modele tek kada ih tržište na to prisili.

– Predvodnici u primjeni robotike su metaloprerađivačka i druga proizvodna poduzeća koja uvelike primjenjuju i informacijske tehnologije. Velik iskorak u digitalizaciji napravila su i mnoga uslužna poduzeća, pri čemu je nezanemarivu ulogu odigrala reakcija na pandemiju. Digitalizacija i poslovni modeli koje omogućuje vidljivi su i u području poljoprivrede, gdje se intenzivno radi na uspostavi kratkih opskrbnih lanaca – dodaje Plačko.

Primjer digitalizacije u poljoprivredi bit će i 'kolateralni plod' sto milijuna kuna vrijednog EU projekta u Srednjoj školi Zabok – Regionalnog centra kompetencija za turizam i ugostiteljstvo ReCeZa. Uz uspostavu novih mogućnosti za učenike i stručnjake kroz uspostavu moderne infrastrukture te razvoj novih specijaliziranih programa i huba inovacija, jedan od rezultata projekta bit će i uspostava digitalne platforme za nabavu i prodaju domaćih proizvoda – burze domaćih proizvoda. Četvrta industrijska revolucija i digitalna transformacija su izazov, ali i velika prilika koju su prepoznali i neki gospodarstvenici Varaždinske županije, a rezultati su već vidljivi kroz investiranje u nove tehnologije i inovativna rješenja.

– Primjerice, tvrtka Oprema Ludbreg, koja proizvodne procese temelji na lean principu, uvela je automatiziranu proizvodnju klima-opreme. Ducati-komponente iz Ludbrega poznate su po proizvodnji pametnoga električnoga kotača koji pretvara svaki bicikl iz tradicionalnog u električni, a njime se može upravljati pomoću smartphonea, Bluetootha ili zaslona. Tu je i Kostwein, veliki izvoznik koji proizvodi alatne strojeve te je razvio inovativan model inhouse dualnog obrazovanja uz vlastitog mentora – niže svoja digitalno transformirana poduzeća Varaždinska županija, koja ne propušta istaknuti da se profilirala kao apsolutni lider u prijavi i provođenju EU projekata te da ima stopostotnu učinkovitost pri njihovom ugovaranju, što znači da joj nijedan projekt prijavljen za sufinanciranje nepovratnim EU sredstvima dosad nije odbijen.

Utjecaj na društvo
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, od 2015. do danas Krapinsko-zagorska županija iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za financiranje inovacija u poduzetništvu dobila je 138,5 milijuna kuna nepovratnih sredstava za projekte ukupne vrijednosti 343 milijuna kuna. Zanimljivo je spomenuti i kako Zagorska razvojna agencija od početka 2020. sudjeluje u pripremi 40 projekata procijenjene vrijednosti 177 milijuna kuna.

– Raduje nas visoka prolaznost projekata za gradnju poduzetničke infrastrukture, zona i inkubatora te ulaganja poduzetnika financirana iz EU sredstava u visokotehnološku opremu te inovacije – kaže i Sandra Polanec Marinović, ravnateljica Javne ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, te napominje da broj i vrijednost projekata ne pokazuju dovoljno njihov utjecaj na društvo.

Dok se za projekte modernizacije – ulaganja u opremu, strojeve, objekte i softver – međimurska poduzeća najčešće koriste dostupnim fondovima EU i mjerama za poticanje ulaganja, inovacijski i razvojni projekti najčešće se financiraju iz vlastitih izvora.

– Za financiranje projekata koji nisu toliko hitni ili su isplativi tek ako se osigura i vanjski izvor financiranja poduzeća se često prijavljuju na EU fondove i druge izvore financiranja – objašnjava Plačko.