24. rujan 2019.

TOP 500: Recesiju među najboljima preživjelo samo 126 tvrtki. Kako su se mijenjali sektori?  

ilustracija 500 najboljih    foto Getty Images/istockphoto

U desetogodišnjem razdoblju novostvorena vrijednost liste najboljih kompanija porasla je za 11 posto, a ukupni prihodi za samo šest posto. I to je najbolji pokazatelj jednog izgubljenog desetljeća

Publikaciju '500 najboljih' Lider i Bisnode izdaju od 2007. (s podacima za 2006.). Počeli smo u doba 'kad su purani letjeli'. Rang-lista je u međuvremenu zajedno sa svim promjenama, usponima i padovima, ulascima i izlascima preživjela recesiju i sad uživa u vremenu rasta.

Koliko se gospodarstvo promijenilo u tom razdoblju? Svaka kompanija pojedinačno zna gdje je (bila) u odnosu na konkurente. No, iznenađuje podatak da je samo 126 kompanija s ovogodišnje liste 500 najboljih bilo na toj listi prije recesije, 2008. Dakle, recesiju je na listi preživjela tek svaka četvrta tvrtka.

Dramatične sektorske promjene

A što se dogodilo s cijelim sektorima? Što je nekad bilo propulzivno, a što se u biznisu posebno dobro 'nosi' danas? Izabrali smo deset najjačih sektora i usporedili podatke o prihodima i novostvorenoj vrijednosti iz predrecesijske 2008. godine, s aktualnim podacima za 2018.

image
foto

Naftaši su tu najuspješniji, s dramatičnim rastom prihoda, a rasla im je i novostvorena vrijednost. Sličan uspjeh, ali s izraženijim rastom NV-a i manjim rastom prihoda ostvario je ostatak energetičara, odnosno 'električari' predvođeni HEP-om i njegovim povezanim tvrtkama. Istini za volju, takav veliki rast bio bi manji da predrecesijsku 2008. i Ina i HEP nisu završili u gubicima, pa nisu ni bili na listi. U međuvremenu je Mol postao najveći dioničar Ine i preuzeo upravljanje najvećom kompanijom, a na ruku cijelom sektoru išla je liberalizacija tržišta (nema više državne regulacije cijena) i poskupljenje nafte u tom razdoblju. Kako god, vražji odvjetnik iz ovoga bi mogao izvući zaključak da su i naftaši, a posebno državni HEP, rast iz proteklog desetljeća mogli pretočiti u više investicija.

Očekivani 'prvaci' propasti

Konkurencija je pak zaoštrila bitku u telekomunikacijama. Rat cijenama među operaterima donio je stagnaciju prihoda i posljedično pad NV-a i dalje lukrativnog sektora.

Bankari su u proteklom desetljeću smanjili i prihode, no treba se sjetiti kamata koje su se bližile dvoznamenkastim iznosima na početku tog razdoblja. U tom razdoblju smanjili su i NV, ali ostali su uvjerljivo najisplativiji sektor.

Očekivani 'prvaci' propasti svakako su građevinari, koji su 2008., prije nego što je probušen nekretninski balon, bili jedan od najisplativijih sektora, a danas su pali na najmanju novostvorenu vrijednost. Dramu desetljeća na gradilištima pokazuje i egzodus tvrtki s rangliste: 2008. bilo ih je 132, a do danas ih je među tisuću najboljih preživjelo samo pedeset.

Tko se omastio od turizma

Trgovački sektori danas su naoko produktivniji nego prije recesije, ali ukupni rezultat tu poprilično ovisi o slučaju Agrokor. Prihodi i veleprodaje i maloprodaje sigurno bi bili veći s Konzumom, Tiskom, Velprom, koji su danas u minusu, zbog čega nisu na listi najboljih. Zato novostvorena vrijednost bez njih (u današnjoj slabašnoj kondiciji) pokazuje rast sektora u tom razdoblju.

Tri preostala sektora pokazuju zajednički rast – turizam, prijevoz i proizvodnja hrane – logično je zaključiti da su prijevoznici i prehrambeni sektor ponajviše profitirali od rasta turizma (ali i od otvaranja tržišta EU). Da nije bilo Agrokorova pada, vjerojatno bi i strelice dvaju trgovačkih sektora, koji također dijelom ovise o turizmu, bile usmjerene prema gore, odnosno zabilježile višak prihoda.