17. rujan 2019.

Zvonko Popović: Vjerojatnije je dobiti 10 milijuna kuna na lotu nego naplatiti ovrhu ‘velikoj ribi’

Zvonko Popović    foto Ratko Mavar

Nakon uvodnog izlaganja prof. dr. sc. Aleksandre Maganić, profesorice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojem je zaključila da će novi ovršni zakon višestruki teret sručiti na ovrhovoditelja, na konferenciji Upravljanje potraživanjem uslijedila je panel diskusija o kulturi (ne)plaćanja i (ne)prilikama za hrvatsko gospodarstvo.  Sudjelovali su Vanja Bilić, pomoćnik ministra Ministarstva pravosuđa, Arijana Tisovec, voditeljica financija i računovodstva, Orbico Hrvatska, Tajana Horvat, voditeljica Sektora pravne naplate za neosigurana potraživanja, EOS Matrixa, Danijel Pribanić, odvjetnik Odvjetničkog ureda Danijel Pribanić, Nada Kemec, predsjednica Hrvatske javnobilježničke akademije, i Zvonko Popović, vlasnik i direktor Kanaana.

Popović je izjavio kako iz dosadašnjeg iskustva naučio da ovoj državi ne treba ništa vjerovati, te je to potkrijepio slučajem ovrhe koju je pokušao provesti nad Kerumom, a nije uspio naplatiti dug unatoč sudskom postupku.

- Veća je mogućnost da ćete na lutriji dobiti deset milijuna kuna nego naplatiti ovrhu kad vodite sudski postupak protiv ‘velike ribe’ – rekao je Popović za što je nagrađen pljeskom sudionika te nastavio:

- Za mene kao poduzetnika ovršni zakon je otprilike kao zakon o zaštiti ptica u Kopačkom ritu - ništa ne znači. Imali smo u četiri-pet slučajeva sudske presude, ali se nismo naplatili. Sudski postupci dugo traju i ne postoji volja da se zaštiti ljude koji rade – istaknuo je Popović.

Ne očekuje da će potraživanja naplatiti, niti će više ikoga tužiti jer ne postoji volja da se stvari radikalno promijene. Popović tvrdi da je problem u sustavu koji omogućava dužnicima stečaj zadužene tvrtke te otvaranje nove i tako to ide u nedogled.

Uspoređujući sustav naplate potraživanja u Hrvatskoj i ostalim članicama Europske unije, Tisovec je istaknula da treba osvijestiti to da navike plaćanja dolaze iz kulturološkog aspekta i mentaliteta. U Austriji, primjerice, nema nikakvog rizika potraživanja jer provode faktoring i osiguranje potraživanja. Dok se u Ukrajini naplata osigurava tako da se roba daje samo za gotovinu i nema rizika. No kod nas su druge navike, mora se moliti da se potraživanje plati.