Izgleda da je došlo vrijeme ohrabrenih radnika koji su očito sve spremniji pokazati nezadovoljstvo i napustiti radno mjesto koje za njih nije zadovoljavajuće. Davanje otkaza od strane radnika već je neko vrijeme trend koji mijenja radnu atmosferu u brojnim državama u kojima stopa davanja otkaza raste.
Ova situacija posebno je primjetna u Americi gdje je, kako navodi Business Insider, 4,3 milijuna ljudi je odstupilo i prestalo raditi poslove u kojima nisu vidjeli potencijal, a ovo je peti mjesec zaredom u kojem se ostvaruju rekordni brojevi danih otkaza što znači da trend ne pokazuje znakove usporavanja.
Također, Microsoft je proveo istraživanje koje pokazuje da je od 30 000 globalnih radnika, njih 41 posto ove godine razmišljalo o napuštanju ili promjeni zanimanja, a studija koju je provela tvrtka Personio u Velikoj Britaniji i Irskoj pokazala je da 38 posto ispitanika planira dati otkaz u sljedećih šest mjeseci, navodi BBC. Zanimljivo je i to da sve manje radnika smatra problemom ne imanje zamjenskog posla u trenutku davanja otkaza.
Ekonomisti Michelle Meyer i Stephen Juneau proveli su istraživanje za američku multinacionalnu investicijsku banku 'Bank of America' (BofA) te su predvidjeli da će tamo sudjelovanje na tržištu rada porasti na 62,6 posto do kraja 2022. godine, ali će se zadržati na tom postotku i u 2023. godini. To znači da će sudjelovanje ostati ispod stope iz razdoblja prije pandemije koje je iznosilo 63,3, objašnjava Business Insider.
To bi moglo zvučati kao mala razlika, ali predstavlja jednu od nekoliko 'strukturnih promjena radne snage' nastalih pojavom 'Great Resignationa', tvrde Meyer i Juneau.
Što je fenomen 'Great Resignation'?
Inače, američki termin 'Great Resignation' označava val davanja otkaza od strane radnika, a osmislio ga je Anthony Klotz, profesor Sveučilišta Teksas, kako bi objasnio što će se dogoditi kada ekonomija oštećena pandemijom ponovo postane stabilna i kada radnici počnu preispitivati svoje želje i očekivanja od poslodavaca. U Americi se neobično velika stopa davanja otkaza počela bilježiti u proljeće ove godine, a nastavila se kroz ljeto sve do sada.
U travnju je više od 740 000 ljudi, koji su radili poslove u hotelima, barovima i restoranima, tematskim parkovima i drugim sličnim mjestima, dalo otkaz, navodi NPR.
No, trend nije pogodio samo Ameriku. U Velikoj Britaniji je broj slobodnih radnih mjesta u srpnju ostvario rekord premašivši brojku od milijun, a i u Njemačkoj više od trećine svih tvrtki prijavljuje nedostatak kvalificiranih radnika, navodi Wired.
Radnici žele više
Iako mnogima zvuči neobično to da su radnici masovno počeli davati otkaze dok je svijet još uvijek (više-manje) u pandemijskom raspoloženju koje je nestabilno, vrijedi imati na umu da je upravo pandemija promijenila način rada i radne odnose. Za neke je radnike pandemija ubrzala promjenu prioriteta, a neki se nakon mjeseci pauze i smanjenja plaća nisu željeli vratiti na staro radno mjesto, objašnjava BBC.
Osim toga, nova fleksibilnost koja se posebno odnosi na rad od kuće, radnicima je otvorila mogućnosti za poslove koje prije možda ne bi mogli raditi te je neke potaknula na traženje posla iz snova ili na pokretanje vlastitog.
No, fleksibilnost je postala i jedan od osnovnih uvjeta koje sada radnici sve više traže. Više ne žele samo adekvatnu plaću, već i mogućnost da rade kada, koliko i od kuda žele. Ne žele biti strogo zatvoreni u uredu jer je pandemija pokazala da se može raditi drugačije, objašnjava BBC.
Iako nekome možda djeluje da su radnici razmaženi, očito su odlučno počeli tražiti bolje uvjete i spremno odlaziti od poslodavaca koji ih ne tretiraju kako žele, a to će samo značiti da će se za adekvatnog radnika sada poslodavci morati više truditi.
To je vjerojatno i jedan od razloga zašto trenutno nastaju problemi s nedostatkom radne snage što je osjetila i Hrvatska kroz ljeto kada nije bilo dovoljno radnika 'na sezoni'. Radnici preispituju što žele od posla i smatraju da im njihove trenutne uloge nisu adekvatno kompenzirane pa ili traže druge poslove ili, kao u Hrvatskoj, odlaze na tržišta drugih država.
Zbog pada radne snage rastu plaće
No, značajan pad radne snage, prema mišljenju BofA, doveo je do osjetnog rasta plaća, barem u Americi gdje u posljednjih nekoliko mjeseci bilježe rast, a u rujnu je on iznosio 0,6 posto. U odnosu na prethodnu godinu, tamo su plaće porasle za 4,6 posto, a stopa rasta plaća još je veća za zaposlenike u uslužnim djelatnostima i u ugostiteljstvu te iznosi 10,8 posto, navodi Business Insider.
Sve ovo znači da se na tržištu rada događaju promjene zbog čega će neki poslodavci zadovoljiti potrebe radnika i poboljšati uvjete što znači da bi i radnici trebali postati produktivniji, a drugi će biti prisiljeni prihvatiti neadekvatnu radnu snagu.