08. rujan 2021.

Briga o kvaliteti zraka nisko na popisu prioriteta financiranja

City air pollution

   

Premda onečišćenje zraka već godinama globalno skraćuje očekivani životni vijek ljudi, za projekte fosilnih goriva izdvaja se više sredstava nego za projekte namijenjene zelenim politikama i za borbu s onečišćenjem zraka, stoji u globalnom godišnjem izvješću Fonda za čisti zrak (Clean Air Fund).

Godišnje istraživanje Fonda za čist zrak, koje vodi računa o tomu koliko novca vlade donatorice i filantropske organizacije izdvajaju za borbu protiv onečišćenja zraka, pokazalo je da je briga o kvaliteti zraka nisko na popisu prioriteta financiranja.

U svijetu je manje od jedan posto troškova namijenjenih razvoju i manje od 0,1 posto filantropskih potpora otišlo na programe za čišći zrak, rekla je izvršna direktorica fonda Jane Burston, pozivajući se na najnovije dostupne podatke.

- To jednostavno nije u skladu sa širinom ovog problema - rekla je.

I Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozoravaju na to da je onečišćenje zraka jedan od ekoloških problema koji u svijetu odnose najviše ljudskih života, odnosno rezultiraju milijunima smrtnih slučajeva.

Spaljivanje fosilnih goriva izravno je odgovorno za dvije trećine onečišćenja zraka, a najizloženiji su mu stanovnici zemalja s niskim i srednjim prihodima.

No istraživanje fonda je pokazalo da su službeni troškovi, čija je svrha produljenje projekata fosilnih goriva, u 2019. i 2020. premašivali troškove namijenjene zelenim politikama čistoga zraka za više od petine.

Fond je ustanovio i da su azijske zemlje između 2015. i 2020. dobile više od 80 posto pomoći za borbu protiv onečišćenja zraka.

Kina je dobila najviše - 45 posto sredstava, s obzirom na to da je kineska vlada objavila "rat onečišćenju", nakon što je kvaliteta zraka u toj zemlji godine 2013. dosegnula opasno nisku razinu.

Ti su napori rezultirali smanjenjem onečišćenja za gotovo trećinu, podaci su godišnjeg Indeksa kvalitete života uvjetovanog kvalitetom zraka (AQLI), a prošli ih je tjedan objavio Institut za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu, ističući ga kao "model napretka".

No Burston kaže da se dodatna pomoć mora usmjeriti na područja na kojima bi se kriza još uvijek mogla izbjeći.

U izvješću se traži izdvajanje bespovratnih sredstava za prikupljanje podataka u zemljama u kojima se istraživanje nedovoljno financira, kao i za kampanje podizanja svijesti o onečišćenju.

- Ravnomjernija raspodjela ..., čini se da više sredstva ide zemljama koje se brzo urbaniziraju, osobito u Africi gdje je onečišćenje zraka sve veće -  rekla je Burston.

Trenutačno se, stoji u izvješću, samo pet posto pomoći daje afričkim zemljama, a u međuvremenu je, točnije u zadnjih deset godina, smrtnost od posljedica zagađenja zraka na tom kontinentu porasla za 31 posto.

UN smatra da je onečišćenje zraka odgovorno za najmanje sedam milijuna smrtnih slučajeva svake godine, a čak devedeset posto ljudi udiše zrak koji je, po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije štetan po zdravlje.

AQLI ističe Indiju kao državu u kojoj je zrak najonečišćeniji. Čak trećini stanovnika Indije prijeti opasnost da im se u dogledno vrijeme očekivani životni vijek smanji za devet godina.

Procjenjuje se da bi poboljšanje kvalitete zraka u svijetu u skladu sa smjernicama WHO-a produljilo prosječan životni vijek ljudi za 2,2 godine.