Korona i biznis
06. lipanj 2020.

Cijena koronakrize: Do kraja godine zbog teške gladi moglo bi stradati 265 milijuna ljudi

Na svjetsku pandemiju gladi utječe nedostatak novca, čak i u zemljama u kojima je hrana dostupna, i propadanje uskladištene robe zbog prekinutih dobavnih lanaca. Problem je i što najveći izvoznici žitarica poput Rusije, Ukrajine, Vijetnama i Kazahstana razmatraju ograničavanje njihova izvoza

Pandemija koronavirusa prokazala je krhkost svjetskoga gospodarstva, pa tako i slabost i neujednačenost opskrbe hranom. Skoro milijardu ljudi svake godine pati zbog nekog oblika gladi zbog siromaštva, ratova ili klimatskih promjena, a Ujedinjeni narodi procjenjuju da bi zbog COVID-19 broj ugroženih od teške gladi do kraja godine mogao narasti s prošlogodišnjih 135 milijuna na oko 265 milijuna. Mogao bi biti i veći jer u njega nisu uračunani milijuni onih čiji su prihodi toliko smanjeni da više ne mogu računati na život dostojan čovjeka. Zatvaranjem škola u svijetu je bez hranjivih obroka ostalo 368 milijuna djece, pale su cijene nafte, propali su prihodi od turizma, prosvjedi i pljačke uobičajena su slika od Hondurasa, preko JAR-a do Indije.

U Južnoj Americi 14 milijuna ljudi moglo bi biti na rubu gladi, a 30 milijuna osiromašiti. Na svjetsku pandemiju gladi utječe nedostatak novca čak i u zemljama gdje je hrana dostupna te propadanje uskladištene robe, što se događalo u Africi zbog zatvaranja granica. Događale su se i nestašice, primjerice riže, a vodeći izvoznici žitarica poput Rusije, Ukrajine, Vijetnama i Kazahstana počeli su razmatrati ili čak provoditi ograničavanje izvoza žitarica.

Kako preraspodijeliti

Ograničavanje izvoza svakako će dodatno pogoršati situaciju pa je Svjetski gospodarski forum u svojoj akcijskoj platformi naznačio da se ne smije dopustiti prekidanje dostupnosti hrane. Ocjenjuje da bi viškovi hrane u pojedinim dijelovima svijeta pomogli siromašnim zemljama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi u kojima su pali zaposlenost i prihodi od poreza i izvoza, a koje sada moraju prehraniti milijune gladnih građana.

Najvažniji je zadatak osmisliti sustav opskrbe hranom dovoljno otporan na buduće ugroze velikih razmjera te Svjetski gospodarski forum predlaže ulaganje u poljoprivredna istraživanja radi poboljšanja prinosa, razvijanja usjeva otpornih na sušu, sustava upozoravanja i održivog uzgoja za koji treba manje vode u slučaju pojave bolesti ili prirodnih nepogoda. Malim poljoprivrednicima potrebno je stoga osigurati pristojne prihode tako što će se poboljšati prijevoz rashladnih i područnih kapaciteta za preradu hrane. Preduvjet za to je dobra obaviještenost i pristup financijama kako bi poljoprivrednici što bezbolnije izbjegavali poremećaje i dalje proizvodili hranu. Prema njihovu mišljenju ujednačavanje opskrbe hranom, odnosno njezino ravnomjerno raspoređivanje u svijetu moguće je postići većom suradnjom vlada, privatnog sektora, akademskih institucija i međuvladinih tijela.

Za Svjetski gospodarski forum dobar je primjer Ruanda, u kojoj postoji javno-privatno partnerstvo putem Africa Improved Foodsa (AIF), koji otkupljuje kukuruz i druge žitarice od 24.000 malih vlasnika i prerađuje ih u hranjive 'superžitarice'. Početno ulaganje u AIF iznosilo je 70 milijuna dolara, njime je osigurana hrana za dva milijuna djece te stalan prihod poljoprivrednicima, pretežito ženama. Procjenjuje se da će se od 2016. do 2031. preko AIF-a Ruanđanima osigurati 758 milijuna dolara.

Problem logistike

Prema Maximu Toreru iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) ovu godinu obilježava vrlo dobra žetva žitarica, a teškoće su uglavnom logističke, posebno za robu velike vrijednosti koja je lako kvarljiva i ovisna o brzoj isporuci. Zbog logistike glad je prisutna iako su ovaj put zalihe hrane dvostruko veće nego 2007. i 2008. kad su zbog oskudice cijene hrane vrtoglavo narasle.

– Drugi izazov prehrambenim sustavima je manja potražnja, koja vodi nižim cijenama, pa poljoprivrednici iz mnogih dijelova svijeta trebaju podršku kako bi se mogli nositi s tim. FAO-ov indeks najčešće prometovane prehrambene robe, uključujući žitarice i mliječne proizvode, pokazuje da su se cijene hrane smanjile tri mjeseca zaredom, a u travnju 2020. indeks je pao za tri posto u odnosu na travanj 2019. Najveći problem s kojim ćemo se suočiti bit će niže cijene – kaže Torero.

U Africi su prema Chrisu Nikoiju, regionalnom direktoru Svjetskog programa za hranu za zapadnu Afriku, u opasnosti od korone stariji mali poljoprivrednici zato što mladi ljudi odlaze u grad, a s obzirom na to da stariji ostaju na imanjima, u slučaju širenja bolesti to moglo imati ozbiljne posljedice na proizvodnju hrane. Zabrinut je i što su zatvorene škole diljem Afrike, gdje oko 65 milijuna djece više nema hranjive obroke koje inače dobivaju u školama. S vladama se dogovara nadoknada tih obroka, a dodatna je nesreća i najezda skakavaca u Etiopiji, Somaliji i Keniji, najteža u posljednjih četvrt stoljeća.

Nemiri i nasilje

Zbog gladi postoji i bojazan da bi se u mnogim zemljama mogao dogoditi razdor među društvenim skupinama. U Kolumbiji su stanovnici obalne države La Guajira zaustavljali promet na cestama, a u nemirima u JAR-u provaljivano je u kioske s hranom i sukobljavalo se s policijom. Opasne su i dobrotvorne podjele hrane jer se stvara gomila ljudi koja ne pazi na osobni razmak, što povećava mogućnost prenošenja koronavirusa.

Kako bi se ublažile posljedice pandemije i mjera koje je prate neke vlade određuju cijene prehrambenih proizvoda, dostavljaju besplatnu hranu i planiraju novčanu pomoć najsiromašnijima. Također, diljem svijeta se za siromašne prikuplja novac putem crowdfunding-platformi ili im se kupuju obroci.

Iako u svijetu ne nedostaje hrane, glad zbog pandemije je u mnogim siromašnijim zemljama izvjesna. Posebno će izložene biti zemlje koje ovise o uvozu. Okolnosti su tim gore što bi se i onima koji imaju pristup hrani moglo dogoditi da im ona bude nedostupna. Naime, prema Međunarodnom monetarnom fondu ove će se godine svjetsko gospodarstvo smanjiti za tri posto, a UN-ova Međunarodna organizacija rada očekuje da će nestati 195 milijuna radnih mjesta diljem svijeta.