Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer mnoge zemlje u svijetu ublažavaju restriktivne mjere u vezi suzbijanja koronavirusa, pa potražnja za 'crnim zlatom' raste, dok se zalihe smanjuju. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 5,2 posto, na 32,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio gotovo 20 posto, na 29,43 dolara.
Cijene nafte mjesecima su bile pod pritiskom, skliznuvši na najniže razine u 20-ak godina, jer su zbog koronakrize sva najveća svjetska gospodarstva uronila u recesiju, pa je oštro pala i potražnja za 'crnim zlatom'. No, u posljednja tri tjedna cijene su znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere, s obzirom na usporavanje širenja koronavirusa, pa potražnja za naftom jača, a zalihe padaju.
U posljednja tri tjedna cijena crnoga zlata porasla je ukupno 65 posto! Taj se porast cijene barela sirove nafte odrazio i na takozvano mediteransko tržište temeljem čega je došlo i do porasta cijene goriva u Hrvatskoj. S obzirom na to da je došlo do porasta potražnje za gorivima u Europi, a imajući u vidu i rast cijene barela, može se očekivati i poskupljenej goriva u Hrvatskoj. No, to je za sada samo pretpostavka. Tijekom popodneva u ponedjeljak portal cijenegoriva.info mogao bi objaviti i neslužbenu najavu kretanja cijena od utorka, a u utorak će se i službeno znati hoće li biti poskupljenja ili ne.
Izvješće američke vlade, objavljeno u srijedu, pokazalo da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu pale prvi puta od siječnja. Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je, pak, procjenu da će globalne zalihe nafte u drugoj polovini godine pasti oko 5,5 milijuna barela dnevno. Predviđa, doduše, i pad potražnje u ovoj godini, i to za 8,6 milijuna barela dnevno.
No, najveći svjetski proizvođači već su oštro smanjili proizvodnju. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisni proizvođači na čelu Rusijom dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. svibnja.
"Oporavak cijena nafte poduprle su nove naznake oporavka potražnje, zajedno s pojačanim ograničenjem opskrbe iz OPEC+, te obustavom, odnosno prirodnim padom proizvodnje u zemljama koje nisu u sastavu OPEC+", kaže Bjarne Schieldrop iz SEB-a. Uz to, podaci pokazuju da se u SAD-u brzo smanjuje proizvodnja. U petak objavljeno izvješće kompanije Baker Hughes pokazalo je da je prošloga tjedna broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao deveti tjedan zaredom, i to za njih 35, na samo 339, najnižu razinu od kada se prate ti podaci, jer naftna industrija zbog niskih cijena nafte smanjuje proizvodnju i investicije.
„Broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen je od početka godine za 52 posto, za više od 400 postrojenja“, pišu analitičari tvrtke Enverus DrillingInfo u osvrtu na situaciju na tržištima. Tržište ipak nije euforično jer se pandemiji koronavirusa još ne nazire kraj i pojavljuju se novi slučajevi zaraze u zemljama koje su počele ublažavati restriktivne mjere.
"Naše je mišljenje da će, s obzirom na razmjere i brzinu poremećaja, trebati više vremena da se u potpunosti apsorbira prateći rast zaliha", kaže Amarpreet Singh, analitičar u Barclaysu. Ta je banka prošloga tjedna povećala procjene za cijene nafte u ovoj godini za 5 do 6 dolara, pa bi prosječna cijena na londonskom tržištu mogla iznositi 37, a na američkom tržištu 33 dolara po barelu.