29. lipanj 2020.

Cijene nafte prošloga tjedna blago pale, što će biti s cijenama goriva u Hrvatskoj?

piše Lider 
lider@lider.media
piše Lider [email protected]

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna blago pale jer ulagače zabrinjava širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega su splasnule nade u brzi oporavak svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za 'crnim zlatom'. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1 posto, na 40,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,6 posto, na 38,50 dolara. U posljednjih devet tjedana cijene su nafte porasle u njih sedam, pa se kreću na najvišim razinama od početka ožujka.

I na početku prošloga tjedna cijene su rasle, zahvaljujući nadi u brzi oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize. No, zbog daljnjeg rasta broja novozaraženih od koronavirusa u nekim saveznim državama SAD-a, te su nade splasnule, a cijena nate pale.

Što će se dogoditi s cijenama goriva u Hrvatskoj, ne može se u ovome trenutku predvidjeti. Naime, DEVET tjedana zaredom je rasla cijena barela sirove nafte, što se djelomično odrazilo i na mediteransko tržište, a samim time i na cijene goriva u Hrvatskoj. Iako je prošloga tjedna cijena barela došla nadomak 44 dolara, do kraja tjedna spustila se na oko 40 dolara. 

"Tržišta su prenaglila (s optimizmom), a kako pandemija nije završila, čekaju nas i dalje velike oscilacije", pišu analitičari PVM-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Dok se činilo da je SAD suzbio pandemiju u svibnju, zbog čega su brojne savezne države ukinule restrikcije u društvenim i ekonomskim aktivnostima, virus se širi u ruralnim područjima i drugim mjestima gdje prije nije bio tako raširen. Zbog toga su vlasti u Teksasu i Floridi odlučile zaustaviti proces postupnog otvaranja gospodarstva. A te su dvije države među najvećim potrošačima benzina u SAD-u. Uz to, posljednji makroekonomski podaci pokazuju da se najveća svjetska gospodarstva postupno oporavljaju od prethodnog oštrog pada. No, ne tako brzo koliko su se ulagači nadali, pa bi recesija mogla biti dublja nego što se prvotno očekivalo.

Tako je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošloga tjedna povećao procjene pada svjetskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 3 na 4,9 posto. Pritom je poručio da će razvijena gospodarstva biti posebno jako pogođena, pa je tako procjenu pada američkog gospodarstva u ovoj godini povećao za više od 2 postotna boda, na 8 posto.

I dok širenje koronavirusa u svijetu i sporiji rast gospodarstava nego što se očekivalo pritišću cijene nafte, podršku im pruža nedavna odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica, uključujući Rusiju, o produžetku dogovora o smanjenju proizvodnje za 9,7 milijuna barela dnevno i na srpanj. Podršku cijenama pružaju i naznake smanjenja proizvodnje nafte u SAD-u, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja. 

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj tih postrojenja pao 15. tjedan zaredom, za jedno postrojenje, na njih samo 265, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci. To je za otprilike 700 postrojenja ili oko 73 posto manje nego godinu dana prije.