22. listopad 2019.

Credit Suisse: Najbogatijih jedan posto posjeduje polovicu svjetskog bogatstva

Pokazalo je to jubilarno deseto izdanje Global Wealth Reporta koje izrađuje švicarska banka Credit Suisse na temelju analize imovine preko 5 milijardi pojedinaca. S druge strane, 90 posto stanovništva drži tek 18 posto svjetskog bogatstva, premda je dobra vijest da taj postotak raste i sada iznosi sedam posto više nego 2000.

Manje od deset tisuća dolara posjeduje 56,6 posto stanovnika, između deset i sto tisuća 32,6 posto, između sto tisuća i milijun 9,8 posto, a više od milijun 0,9 posto.

U gomili interesantnih podataka koji će mnogima poslužiti kao zgodan argument u raznim raspravama o nejednakosti i modernom kapitalizmu, ističe se i jedan prvijenac – bogatih Kineza sada je više nego bogatih Amerikanaca. Točnije, u deset posto najbogatijih na svijetu nalazi se sto milijuna Kineza i 99 milijuna Amerikanaca.

Ukupno gledano, svjetsko bogatstvo poraslo je u protekloj godini za 2,6 posto na 360 bilijuna dolara, dok je po odrasloj osobi prosječno bogatstvo dosegnulo rekordnih 70,8 tisuća dolara. Gledano po zemljama, najveći rast u usporedbi s prošlom godinom ostvarila je Švicarska (17 790 dolara više), a slijede ju SAD (11 980 dolara) i Japan (9 180 dolara). Najveće gubitke, pak, zabilježile su Australija (čak 28 670 dolara manje ), Norveška (7 520 dolara) i Turska (5 230 dolara manje).

Rastao je i ukupan broj svjetskih milijunaša, pa je tako ove godine 1,1 milijun više onih s imovinom većom od milijun dolara, odnosno ukupno 46,8 milijuna pojedinaca koji zajedno posjeduju 158,3 bilijuna dolara imovine ili 44 posto svjetskog bogatstva. Izvješće procjenjuje da 55 920 pojedinaca posjeduje najmanje sto milijuna dolara, dok 4 830 ima neto bogatstvo veće od 500 milijuna dolara.

Što se prognoza tiče, Švicarci procjenjuju kako će svjetsko bogatstvo narasti 27 posto u sljedećih pet godina na 459 bilijuna dolara, kao i broj milijunaša na 63 milijuna. Iako oprezni, u Credit Suisseu vjeruju da ovo izvješće sugerira zaustavljanje negativnog trenda rasta nejednakosti koji je svoj vrhunac, izgleda, doživio 2016.