Ne postoji jedinstvena politika oporezivanja kriptovaluta, no neke su nacije prihvatile liberalniji pristup od drugih.
Piše: FIMA Plus
Porezna obveza jedan je od razloga za zabrinutost svih koji ulažu u bitcoin i drugu digitalnu imovinu.
No dok neke zemlje vrše pritisak na investitore i naplaćuju porez na dohodak i kapitalnu dobit od bitcoin transakcija, mnoge zauzimaju drugačiji pristup - često s ciljem promicanja boljeg usvajanja i inovacija u kripto-industriji. Uvele su blaže zakone i omogućavaju investitorima kupnju, prodaju ili držanje digitalne imovine bez porezne obveze.
Pogledajte koje su se zemlje našle na popisu „crypto-friendly“ kada je u pitanju porez, kako piše portal Decrypt.
1. Bjelorusija
Bjelorusija zauzima eksperimentalni pristup kriptovalutama. U ožujku 2018. novim su zakonom legalizirane kriptovalute u ovoj istočnoeuropskoj državi, oslobodivši tako pojedince i poduzeća od poreza do 2023. Prema zakonu, rudarenje i ulaganje u kriptovalute smatraju se osobnim ulaganjima te su oslobođena poreza na dohodak i kapitalne dobiti.
Cilj liberalnih zakona je potaknuti razvoj digitalne ekonomije i tehnoloških inovacija. Zemlja je nedavno zauzela treće mjesto u istočnoj Europi i 19. na globalnoj razini po razinama P2P kripto trgovanja.
2. Njemačka
Njemačka nudi jedinstveni pristup oporezivanju digitalnih valuta poput bitcoina. Za razliku od većine drugih država, zemlja s najvećim europskim gospodarstvom smatra bitcoin privatnim novcem, za razliku od nacionalne valute, robe ili dionica.
Za njemačke stanovnike, svaka kriptovaluta koja se drži dulje od godinu dana oslobođena je poreza, bez obzira na iznos. Ako se imovina drži manje od godinu dana, porez na kapitalnu dobit ne obračunava se prilikom prodaje sve dok iznos ne prelazi 600 eura (692 USD). Međutim, za poduzeća je to druga stvar. Startup u Njemačkoj i dalje mora plaćati porez na dobit na dobitke od kriptovaluta, baš kao što bi to činio i s bilo kojom drugom imovinom.
3. Hong Kong
Iako nije država sama po sebi, on je jedna od dviju posebnih upravnih regija Narodne Republike Kine koja ima teoretsku autonomiju nad vlastitim poslovima. Naime hongkonško porezno zakonodavstvo o kriptovalutama široka je stvar, čak i nakon što su početkom ove godine izdane nove smjernice.
U osnovi, hoće li se kriptovalute oporezivati ili ne, ovisi o njihovoj upotrebi, prema Henriju Arslanianu, globalnom kripto-vođi u PwC-u.
"Ako se digitalna imovina kupuje u svrhe dugoročnog ulaganja, bilo koja dobit od otuđenja ne bi bila terećena porezom na dobit", napisao je u ožujku kada je uvedena direktiva. No dodao je da se to ne odnosi na korporacije - njihova dobit iz Hong Konga od poslovnih aktivnosti s kriptovalutama oporeziva je.
4. Malezija
U Maleziji su transakcije kriptovaluta trenutno neoporezive, a kriptovalute ne ispunjavaju uvjete za porez na kapitalnu dobit jer vlasti digitalne valute ne smatraju imovinom ili zakonskim sredstvom plaćanja. Zakon je trenutno fleksibilan - odnosi se samo na pojedine porezne obveznike, a poduzeća koja se bave kriptovalutama podliježu malezijskom porezu na dohodak.
No stvari bi se uskoro mogle promijeniti. Mohamad Fauzi Saat, direktor malezijskog poreznog odjela, rekao je 2018. godine da je Malezija predana radu izdavanja sveobuhvatnih smjernica o poreznom tretmanu kriptovaluta koje bi mogle biti gotove do kraja 2020. godine.
5. Malta
Vlada takozvanog "Blockchain otoka" prepoznaje bitcoin "kao obračunsku jedinicu, sredstvo razmjene". Malta ne primjenjuje porez na kapitalnu dobit na dugotrajne digitalne valute poput bitcoina, ali trgovanje kriptovalutama smatra se sličnim dnevnom trgovanju dionicama, stoga trgovanje te vrste privlači porez na dobit po stopi od 35%. Međutim, to se može ublažiti na između pet posto i nulu, putem „mogućnosti strukturiranja” dostupnih u malteškom sustavu.
Fiskalne smjernice Malte, objavljene 2018. godine, također razlikuju bitcoin i takozvane "financijske tokene", ekvivalentne dividendama, kamatama ili premijama. Potonji se tretiraju kao prihod i oporezuju se primjenjivom stopom.
6. Portugal
Portugal ima jedan od najpogodnijih poreznih režima kriptovaluta na svijetu. Prihod od prodaje kriptovaluta od strane pojedinaca oslobođen je poreza od 2018. godine, a trgovanje kriptovalutama ne smatra se prihodom od ulaganja (na koji se obično primjenjuje porezna stopa od 28%).
Međutim, poduzeća koja prihvaćaju digitalne valute kao vrstu plaćanja dobara i usluga obvezni su plaćati porez na dohodak.
7. Singapur
Porez na kapitalnu dobit u Singapuru ne postoji, pa niti pojedinci niti korporacije koje drže kriptovalute nisu ga dužne plaćati. S druge strane, poduzeća sa sjedištem u Singapuru obvezna su plaćati poreza na dohodak ako je njihova osnovna djelatnost trgovanje kriptovalutama ili ako kriptovalutu prihvate kao oblik plaćanja.
Vlasti smatraju da su tokeni za plaćanje poput bitcoina "nematerijalno vlasništvo", a ne zakonsko sredstvo plaćanja, a plaćanje u kriptovaluti predstavlja "trgovinu razmjenom" u kojoj se roba i usluge oporezuju, ali ne i sam token plaćanja.
8. Slovenija
Slovenija je još jedna zemlja koja zasebno tretira pojedince i poduzeća u okviru svog sustava poreza na kriptovalute. Pojedincima koji prodaju bitcoin ne naplaćuje se porez na kapitalnu dobit, a dobit se ne smatra prihodom. Međutim, poduzeća koja prihvaćaju plaćanje u kriptovalutama dužna su platiti porez po korporativnoj stopi.
Primjetno je da naši susjedi ne dopuštaju samostalno poslovanje u kriptovalutama (kao što je prihvaćanje samo bitcoina kao oblik plaćanja, bez drugih mogućnosti).
9. Švicarska
Ne iznenađuje činjenica da Švicarska, dom inovacijskog središta poznatog kao "Crypto Valley", također ima jednu od najnaprednijih poreznih politika.
Dobit od kriptovaluta koju je kvalificirana osoba ostvarila ulaganjem i trgovinom tretira se kao kapitalna dobit oslobođena poreza.
Međutim, prihod od profesionalne trgovine i rudarenja podliježe porezu na dohodak. Primjetno je da se porezni zakoni razlikuju od regije do regije, a godišnji se "porez na bogatstvo" naplaćuje na ukupan iznos kriptovaluta u vlasništvu, zajedno s ostatkom neto vrijednosti pojedinca.