08. travanj 2021.

Dolazi kraj ropskom radu preko digitalnih platformi

Donedavno liblinzi svjetskih medija i oduševljene javnosti, štovani zbog digitalne disrupcije koju su donijeli svijetu, u posljednje vrijeme se nerijetko uspoređuju s omraženim izvornim američkim tajkunima (robber barons) zbog načina na koji su svoju inovativnu disrupciju pretvorili u goleme kompanije s problematičnim praksama. Google, Amazon, Apple, Facebook, Airbnb, Uber i slični svijetu su donijeli niz korisnih i više ili manje inovativnih novotarija, uz izuzetak Facebooka i društvenih mreža, no do toga su došli zapravo prilično starinskim i sasvim neinovativnim metodama kao što je iskorištavanje radnika, monopolsko ponašanje i potiskivanje konkurencije, izrazita nesklonost prema plaćanju poreza ili naknada za tuđi sadržaj te nesmiljeno iskorištavanje nepostojeće ili neadekvatne regulative koja redovito kaska za trendovima. Zašto bujaju usporedbe s uspjesima poduzetnika tijekom prvotne akumulacije u SAD-u nije teško vidjeti. Donose napredak, ali je cijena tog napretka često snažno oslonjena na regulatorni divlji Zapad i potrošnu radnu snagu. Nešto je lakše spektakularno uspjeti kada niste sputani zakonima i pravilima kao vaša konkurencija iz 'stare ekonomije'.

No, države polako hvataju korak. Razni postupci u SAD-u i Europskoj uniji redom napadaju navedene problematične prakse. Štoviše, neke inicijative polako dobivaju i obrise koordinirane međunarodne akcije poput digitalnog poreza i eliminiranja poreznog švedskog stola s kojeg su se tehnoloških divovi gostili proteklih desetljeća. I dok će donošenje i implementacija mnogih tih pravila i mjera vjerojatno potrajati, na jednom području stvari su počele odvijati brzo. Zaštita radnika, posebice zaposlenih u dostavljačkim i prijevozničkim disruptorima, proslavljenima po stvaranju novog prekarijata (popularno, platformski radnici), ubačena je u petu brzinu. Talijanske su vlasti u veljači odlučile kazniti četiri platforme za dostavu hrane (Uber Eats, Glovo, Just Eat and Deliveroo) s golemih 733 milijuna eura zbog povrede pravila o sigurnosti i zdravlju radnika i naredile tim tvrtkama da ih zaposle (oko 60 tisuća). Na ovaj drastičan potez Italija se odlučila nakon nebrojenih prometnih nesreća, nerijetko sa smrtnim ishodima, u kojima su sudjelovali dostavljači koji su žurili obaviti dostavu. Pravi je razlog za ovaj potez, naravno, tretman tih radnika kao povremenih, samozaposlenih suradnika koji nemaju nikakva relevantna radnička prava. Klasični narativ ovih disruptora, koji je popularizirao Uber, polazi od teze da se radi o povremenim, samozaposlenim radnicima prema kojima tvrtka nema nikakvih obveza u smislu zakonom reguliranih radničkih prava. Sudovi i države, međutim, imaju sve manje razumijevanja za takvo gledište.  

Zanimljivo, kada je Kalifornija odlučila prisiliti Uber na zapošljavanje vozača koje uporno predstavlja kao samostalne radnike s kojima nema previše veze, kompanija je organizirala agresivnu kampanju za referendum kojim je ta odluka na kraju srušena. Ipak, u europskim državama nikakvi referendumi ih ne mogu spasiti od rastućeg nezadovoljstva. Sudbina je htjela da iste te veljače britanski sud odluči da su vozači Ubera zaposlenici te tvrtke, a ne samozaposleni suradnici. Prošli mjesec pak, Španjolska je najavila zakonsko reguliranje ovog problema, po čemu bi mogla postati i prva članica Europske unije s jasno reguliranim pravima takozvanih gig radnika, odnosno radnika koji obavljaju povremene poslove. Naime, zasada je najveći zamah za njihovu zaštitu dolazio od sudova i inspekcijskih tijela, pa bi španjolsko mijenjanje radnog zakonodavstva u smjeru davanja zajamčenih radničkih prava povremenim radnicima bila prva takva obuhvatna državna intervencija (Francuska je, recimo, naredila platformama samo plaćanje osiguranja od nezgode na radu).

Ovakav razvoj događaja ponukao je na koncu i Europsku komisiju na pokretanje prve faze savjetovanja s europskim socijalnim partnerima o poboljšavanju uvjeta osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi, a svoj bi prijedlog mogla dati krajem ove godine. I Hrvatska će, čini se, u planirane izmjene Zakona o radu uvrstiti ovaj problem, premda nije zasada jasno kako će regulirati ovaj oblik rada jer se rasprave vode daleko od očiju javnosti. Što bi rekao Niander Wallace u Blade Runneru 2049, 'svaki civilizacijski skok izgrađen je na leđima potrošne radne snage'.