01. siječanj 2021.

Dizajn 2021. - Više pozornosti sigurnosti pakiranja, ekologiji, tehnologiji, ali i eskapizmu

Većina ljudi vjeruje da postpandemijski svijet više nikad neće biti isti kao prije: pojedinci će na svoj privatni, ali i poslovni život gledati iz novoga kuta, biti svjesniji krhkosti života, stalnosti promjena, presložit će prioritete. To će utjecati (i već utječe) i na dizajnere, zbog čega estetika pada u drugi plan

U ne tako dalekoj budućnosti vrijeme provedeno na otvorenom znatno će se smanjiti, a mi ćemo biti suočeni s posljedicama klimatskih promjena, učestalo se služiti personaliziranom tehnologijom i uslugama koje do kućnog praga dostavljaju sve što možemo zamisliti. Dom u budućnosti preuzet će ulogu svojevrsnog providera – brinuti se o našim potrebama i na daljinu nas povezivati s različitim aktivnostima i uslugama. Te je riječi izgovorio dizajner Araceli Caramago na konferenciji 'Designing for Home Life in 2030' u studenome 2019. potpuno nesvjestan da će se njegove prognoze za 2030. ostvariti svega nekoliko mjeseci kasnije.

Možda su neki stručnjaci poput Caramaga dobro nanjušili buduće trendove, ali im je vrlo vjerojatno ovaj gotovo distopijski scenarij bio nezamisliv. U svega godinu dana, otkad se održavala spomenuta konferencija, svijet je poharao COVID-19 i prodro u gotovo svaki segment ljudskog postojanja. Virus je ostavio, i ostavlja još uvijek, traga na geopolitici, ideologiji, propituje ulogu države, znanosti, tehnologije, kida emocionalne i socijalne veze, mijenja obrasce potrošačkog ponašanja i snažno udara na ekonomske temelje, baca države gotovo na koljena.

Većina ljudi vjeruje da postpandemijski svijet nikad neće biti isti – pojedinci će na svoj privatni, ali i poslovni život gledati iz novog rakursa, postati svjesniji krhkosti života, stalnosti promjena, presložiti prioritete. S tim u skladu, mijenjat će se i pojedina tržišta, koronavirus će na svemu ostaviti svoj trag, pa tako i na dizajnu.

Zaštita od virusa

To je potvrdio i strateški planer u marketinškoj agenciji Bruketa&Žinić&Grey Josip Buzov, koji smatra da će pandemija utjecati i na to kako dizajneri razmišljaju i djeluju već u 2021. godini. Tako, primjerice, tvrdi da bi zaštita mogla biti u fokusu prilikom dizajniranja novih proizvoda, pa bismo mogli vidjeti brojne inovacije upravo na tom području.

– Primjer su rješenja poput višekratne boce za vodu LARQ koja upotrebljava UV tehnologiju ne bi li se sama očistila iznutra, ali i pročistila vodu za piće kojom je punimo – navodi Buzov.

S njim se slažu i u konzultantskoj kompaniji McKinsey, koja je na svojim stranicama objavila članak o 'novom normalnom' u svijetu dizajna i pakiranja. Kako tvrde, posljednja istraživanja provedena na američkom tržištu otkrivaju da se čak dvije trećine Amerikanaca brine može li se virusom zaraziti preko pakiranja hrane, a oko 40 posto ih redovno dezinficira kupljene proizvode. Gleda li se stvar kratkoročno, trgovci i ugostiteljski objekti uvest će viši stupanj sigurnosti pa će posluživati kupce s maskama, nuditi jednokratnu ambalažu (primjerice, za hranu), a na duže staze ta potreba za higijenskim, sigurnim rezultirat će većim inovacijama u dizajnu.

McKinsey kao primjer za to navodi i peel-off pakiranja, ambalažu koja se lakše otvara kako bi kupci bili u što manjem kontaktu s kutijom i sl. No, ambalaža neće biti inovirana samo u kontekstu sigurnosti, već i pričanja priče o brendu. Prema Buzovu, ambalaža zbog sve učestalije e-kupnje postaje jedinom fizičkom dodirnom točkom s potrošačem. Naime, u većini zemalja svijeta online kupnja bilježi kontinuirani rast. Do prije pandemije, rijetki su, primjerice, hranu kupovali online, a sada je postalo posve uobičajeno povrće i voće naručiti s par klikova mišem. Primjera radi, u Americi je prodor online kupnje hrane s pretpandemijskih dva posto narastao na deset posto. To, dakako, ima utjecaja i na pakiranje, ali ne samo zbog funkcionalnosti i praktičnosti, već i kontakta s brendom. Ili, kako to tvrdi Buzov, dizajn ambalaže u kojoj se proizvodi dostavljaju kupcima pruža mnogo potencijala za proširivanje brendovskog iskustva i pričanje priče.

Bez 'otiska' u prirodi

– Primjer su unboxing videi koje korisnici objavljuju na društvenim mrežama, a koje neki brendovi znaju dobro iskoristiti – smatra Buzov te je svojoj listi trendova dodao i ekologiju, koja će ostati jedan od vodećih u dizajnu u 2021. godini. Naime, ekologija je, zahvaljujući sve osvještenijim potrošačima, posljednjih godina postala top-tema. Dizajneri pridaju sve veću pozornost rješenjima s manjim ili nikakvim 'otiskom' u okolišu, primjerice uporabom recikliranih ili neplastičnih materijala.

– Zasigurno ćemo 2021. svjedočiti inovacijama na području reduciranja otpada vezanog uz ambalažu, a priroda kao takva dodatno će inspirirati dizajnere na različite načine – navodi Buzov.

U svijetu u kojem se spajaju dizajn i ekologija, u posljednje se vrijeme čuje i termin rightsizing, koji se odnosi na smanjivanje velikih paketa, materijala ili papirnatog otpada. Osim što su takva rješenja ekološki prihvatljivija, efikasnija su i prilikom transporta te smanjuju troškove prijevoza i skladištenja. Kao dobar primjer rightsizinga valja izdvojiti brend Patagonia, koji je redizajnirao svoje standardne kutije. One su sad heksagonalnog oblika, a veličina im varira ovisno o proizvodu koji se pakira. Zbog ekonomičnosti pakiranja, a i ideje o održivosti koja se krije iza dizajna, ali i čitavog brenda, Patagonia je na račun spomenute promjene osvojila i nagradu 'International Design Excellence'.

Strateški planer iz agencije Bruketa&Žinić&Grey osvrnuo se na još dva trenda u dizajnu koja bi mogla zaživjeti u idućoj godini, od koje se mnogo očekuje. Prema njemu, kao reakcija na činjenicu da mnogo više vremena provodimo online, komunicirajući virtualno, sve će veći trend zasigurno biti dizajniranje taktilnog iskustva uz pomoć haptičke tehnologije.

Umjetni osjećaji i pokreti

– Riječ je o tehnologiji koja proizvodi senzaciju osjeta i pokreta, a funkcionira u tandemu s AR-om (proširena stvarnost) i VR-om (virtualna stvarnost), simulirajući fizičku interakciju u inače audiovizualnom okružju. Studija naziva 'Oglasi koje možete osjetiti', koju su proveli IPG i Immersion, pokazala je da haptički oglasi daju bolje rezultate od standardnih. Primjer su narukvice i slična nosiva tehnologija uz pomoć koje možemo osjetiti vibracije – smatra Buzov.

Kao kontrast prethodnim suočavanjima s realnošću, Buzov smatra da je moguće i da ćemo svjedočiti i eskapizmu bilo putem alternativne realnosti korištenjem 3D-a, optičkih iluzija i drugih atraktivnih i zaigranih oblika, grafika i kombinacija boja, bilo vraćanjem u staro vrijeme putem retrostilova.

– S druge strane, preostaju jednostavnost i minimalizam, drugim riječima, skromniji i iskreniji pristup dizajnu – zaključuje Buzov.