22. srpanj 2021.

Europska komisija planira učiniti kripto transfere sljedivim

Europska komisija je predstavila novi ambiciozni paket zakonodavnih prijedloga kako bi ojačali pravila Unije u borbi protiv pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma. Cilj ovog paketa je poboljšati otkrivanje sumnjivih transakcija i aktivnosti te 'zatvoriti rupe' koje kriminalci koriste za pranje ilegalne dobiti ili financiranje terorističkih aktivnosti putem financijskog sustava.

Kao što se podsjeća u EU-ovoj Strategiji sigurnosne unije za 2020.-2025., Jačanje okvira EU-a za pranje novca i suzbijanje financiranja terorizma također će pomoći u zaštiti Europljana od terorizma i organiziranog kriminala.

Međutim, jedan dio prijedloga nije dobro 'sjeo' kripto zajednici što se nakon ove objave Komisije odrazilo i na kripto burzama. Naime, predložene izmjene zakona prisilile bi tvrtke koje se bave transakcijama kripto imovine da prikupljaju podatke o primateljima i pošiljateljima što je u apsolutnoj suprotnosti s cijelom filozofijom kripta koji omogućava potpunu anonimnost.

Novi prijedlozi Komisije, ako se usvoje, učinili bi kripto imovinu lakše sljedivom što bi pomoglo zaustaviti pranje novca i financiranje terorizma, smatraju u EU.

Dodatno, Komisija smatra kako bi kripto transakcije trebale podlijegati istim pravilima i zakonima kao i klasični elektronički prijenosi novca.

- S obzirom na to da su transakcije virtualne imovine podložne sličnim rizicima pranja novca i financiranja terorizma kao i devizni prijenosi sredstava čini se logičnim koristiti isti zakonodavni instrument za rješavanje ovih zajedničkih problema. Iako su neki pružatelji usluga kripto-imovine već obuhvaćeni pravilima protiv pranja novca, novi bi prijedlozi proširili ta pravila na čitav kripto-sektor, obvezujući sve pružatelje usluga da provode dužne mjere prema svojim kupcima – objavljeno je iz Europske komisije.

Prema prijedlozima, tvrtka koja prenosi kripto-imovinu bila bi dužna navesti njihovo ime, adresu, datum rođenja i broj računa te ime primatelja.

Da bi prijedlozi postali zakon, potreban je sporazum država članica i Europskog parlamenta.