Korona i biznis
12. svibanj 2020.

Infografika: Pandemija gladi - do kraja godine više od 250 milijuna ljudi bit će na rubu života zbog nestašice hrane

Dok s naslovnica svih tiskovina i web portala širom svijeta u posljednje vrijeme dominira koronavirus, jedna druga vrsta izvanrednog stanja prijeti milijunima ljudi diljem svijeta, a radi se o nedostatku hrane. I dok se broj žrtava od korone svakodnevno broji, pa svaki dan saznamo tko je i otkuda je taj koji je neslavno završio od virusa, oni koji umiru od nestašice hrane nemaju taj medijski prostor. Prema stranici Worldometer od gladi i bolesti povezanih s nedostatkom hrane svakodnevno živote izgubi oko 12 tisuća ljudi, a hrane ima 'na bacanje'.

image
globlano hrana
foto

Sada toj nestašici hrane dodajmo i koronavirus pa predviđanja postaju veoma uznemirujuća. Do kraja 2020. godine, sudeći prema podacima Globalnog izvještaja o krizi s hranom (GRFC 2020) više od 265 milijuna ljudi moglo bi biti na rubu gladi, što je dvostruko više nego u vremenu prije koronavirusa. Znači, normalno je da je na granici gladi u normalnim vremenima oko 132 milijuna ljudi, o kojima nitko gotovo nikad ne priča. Znači, 132 milijuna ljudi u 'normalnim' vremenima nema što za jesti.

Globalni izvještaj GRFC 2020, pokazuje podatke o raširenosti nestašice hrane koja ima ozbiljne utjecaje na živote ljudi diljem svijeta. Nestašicom ili manjkom hrane najviše je pogođena Afrika.

image
afrika hrana
foto

Jedna od najgore pogođenih zemalja je Demokratska Republika Kongo u kojoj više od 15 milijuna ljudi živi na rubu gladi.

Na Bliskom istoku se više od 43 milijuna ljudi suočava sa sličnim izazovima, a Jemen u ovoj priči prolazi najgore s gotovo 16 milijuna ljudi koji se svakodnevno bore s nestašicom hrane.

Drugo problematično mjesto na Bliskom istoku je Afganistan, gdje se 11,3 milijuna ljudi nalazi u kritičnom stanju akutne nesigurnosti zbog nedostatka hrane.

image
bliski istok
foto

Preko polovine (51 posto) analiziranog stanovništva Pakistana također se suočava s ovim problemom, što je najviše u cijeloj Aziji.

Kako COVID-19 pogoršava ekonomske uvjete tako se smanjuju i financiranja humanitarnim organizacijama koje se inače brinu o gladnima, ali, kako vidimo, ne baš dobro, kada ih je i u vrijeme prije krize bilo više od 130 milijuna. Gdje odlazi sav taj novac, gdje odlazi sva ta hrana teško je znati, ali sigurno je da ne ide u ruke onima kojima je najpotrebnija.