06. rujan 2021.

Pogledajte kako video call sastanci utječu na vaš mozak

Microsoftovo istraživanje pokazuje reakciju mozga na video pozive u uvjetima kada nema pauze između istih i kad postoji pauza od 10 minuta

Za mnoge od nas beskrajni videopozivi su obilježili vrijeme najsnažnije pandemije, ali su se isto tako nastavili i kada se situacija oko iste nešto popravila. Kolegij jedan, sastanak drugi,sastanak treći bez prilike da protegnete noge ili popijete čašu vode ne utječu dobro na psihofizičko stanje čovjeka. Iako se o tome početkom pandemije samo nagađalo, sada je tu i empirijski dokaz da brojni videopozivi umaraju i čine više štete nego koristi.

U Microsoftovoj studiji koja je pratila aktivnosti moždanih valova tijekom neprekinutih sastanaka istraživači su potvrdili ono što su mnogi ljudi osjećali iz iskustva, a to je da su sastanci koji slijede jedan za drugim bez pauza iznimno stresni, ali isto istraživanje pokazuje da samo desetak minuta odmora između dva sastanka može dovesti vaše moždane aktivnosti u normalu.

- Naše istraživanje pokazuje da su pauze iznimno važne, ne samo da bismo bili manje iscrpljeni na kraju dana već i da bismo poboljšali našu sposobnost fokusiranja i angažmana dok smo na tim sastancima – rekao je Michael Bohan, viši direktor Microsoftove inženjerske grupe koji je nadgledao projekt.

Istraživanje je iskristaliziralo tri glavna rješenja. Prvo je da prekidi između sastanaka omogućuju mozgu da se na neki način resetira smanjujući kumulativno nakupljanje stresa na sastancima. Tijekom istraživanja sudionici su imali video sastanke od dva sata bez pauza što je dovelo do toga da su se aktivnosti beta valova povezanih sa stresom s vremenom povećavale što znači da se stres samo gomilao. No, kada su sudionici istraživanja dobili priliku odmoriti između sastanaka beta aktivnost je opala, dopuštajući spomenuti reset.

image
Ilustracija Brown Bird Design

Infografika prikazuje kako pauze između sastanaka utječu na mozak sprječavajući nakupljanje aktivnosti beta valova, što je povezano sa stresom.

Microsoftov laboratorij za ljudske faktore koristio je EEG kapice za mjerenje aktivnosti beta valova - povezanih sa stresom - u mozgu sudionika sastanka. Za te pauze, njihova prosječna aktivnost beta valova ostala je uglavnom stabilna tijekom vremena; "hladnoća" njihove razine stresa ovdje je prikazana u plavoj i zelenoj boji. Za one koji su lišeni pauze, njihova je prosječna aktivnost beta valova s vremenom rasla, što ukazuje na nakupljanje stresa; to povećanje ovdje je prikazano bojama koje se mijenjaju iz hladnog u vruće. 

Drugi zaključak koji je proizašao iz istraživanja pokazao je da dugotrajni sastanci smanjuju sposobnost koncentriranja ali i angažiranja.  Kad su sudionici imali pauze između sastanaka, uzorci moždanih valova pokazali su pozitivne razine frontalne alfa asimetrije, što je u korelaciji s većim angažmanom tijekom sastanka. Bez pauze, razine su bile negativne, što znači da su sudionici povučeni ili manje angažirani na sastanku. To pokazuje da je, kada mozak doživljava stres, teže ostati koncentriran i angažiran. Ukratko, pauze poboljšavaju našu sposobnost da radimo najbolje što možemo.

image
Ilustracija Valerio Pellegrini

Infografika pokazuje kako pauze pomažu ljudima da ostanu angažirani između sastanaka. Kako bi provjerili jesu li ljudi angažirani ili povučeni, istraživači proučavaju obrazac moždanog vala poznat kao frontalna alfa asimetrija (razlika između aktivnosti desnog i lijevog alfa vala u frontalnom području mozga). U Microsoftovoj studiji, oni koji su uzimali pauze pokazali su pozitivnu asimetriju, koja je povezana s većim angažmanom. Oni koji nisu napravili pauze pokazali su negativnu asimetriju, što je povezano s većom povučenošću. 

Treći i posljednji zaključak istraživanja pokazao je kako prijelaz između sastanaka također može biti izvor velikog stresa. Za sudionike lišene pauze, istraživači su primijetili da je prijelazno razdoblje između poziva uzrokovalo skok beta aktivnosti ili razine stresa. 

Strategije za uspješnije odmore

Kako pronaći vremena za pauzu i kako tu pauzu iskoristiti na najbolji način nekada je puno lakše smisliti nego provesti u praksi ali evo nekoliko savjeta kako to zaista i postići. Pronađite aktivnosti za odmor koje vam smiruju um. Meditacija je jedan učinkovit način opuštanja i punjenja energijom između sastanaka, ali neke studije pokazuju da su i tjelesne aktivnosti poput hodanja također veoma korisne. Ranije Microsoftove studije ukazuju na to da crtanje ili čitanje također donosi dobrobiti.  Stvorite još više vremena za pauze razmatrajući druge načine komunikacije. Prije zakazivanja video poziva, zastanite i zapitajte se: Treba li nam doista sastanak o ovom pitanju?