11. svibanj 2020.

McKinsey: Oporavak na pretkriznu razinu tek 2023. godine

piše Vanja Figenwald
vanja.figenwald@lider.media
piše Vanja Figenwald [email protected]

Pravom oporavku u Europi možemo se nadati tek sredinom 2023. pojasnio je tijekom virtualnog brifinga za medije u organizaciji konzultantske kuće McKinsey viši partner iz Hamburga Sebastian Stern. Prema njemu, ključni problem je sada potražnja koja će se sporo oporaviti s obzirom na vrlo niske razine potrošačkog optimizma u Europi, za razliku od Kine i SAD-a gdje je ovaj pokazatelj osjetno bolji. Stern je u webinaru na temu ponovnog pokretanja Europe nakon pandemije naglasio kako će pad BDP-a eurozone tijekom ove godine iznositi oko 11 posto i da će povratak na pretkrizne razine ekonomske aktivnosti vjerojatno trajati do 2023. Jednako tako, upozorio je da kriza može biti prilika za rješavanje problema koji su postojali i prije epidemije, ponajprije ulaganjem u inovacije i održivost.

Njegova kolegica Tera Allas, ravnateljica ekonomskih istraživanja, predstavila je analizu prema kojoj je oko 60 milijuna radnih mjesta ugroženo u Europi, pri čemu se neki efekti na tržište rada već mogu vidjeti. Posebno su ugroženi slabije obrazovani radnici i mladi, kao i sektori poput usluga, trgovine, prehrane, smještaja i proizvodnje, odnosno oni koji u velikoj mjeri ovise o socijalnom kontaktu. Do osjetnog porasta nezaposlenosti moglo bi doći nakon prestanka mjera pomoći koje su države implementirale, dodala je, a poseban problem predstavlja očekivani pad potrošnje osim na najvažnije stvari. Kao primjer je navela Španjolsku sa stopom nezaposlenosti oko 15 posto još u ožujku, što znači da će vjerojatno rasti sljedećih mjeseci, Njemačku u kojoj je oko 25 posto ljudi stavljeno na svojevrsni plaćeni dopust i Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je oko 30 posto radnika ili prisilnom odmoru, ili na bolovanju ili u samoizolaciji.

Brifing je zatvorio Hauke Engel, partner iz Frankfurta, koji je preciznije razradio tezu o nužnosti okretanja održivoj ekonomiji, rekavši kako su moguća dva načelna scenarija. Jedan koji pretpostavlja fokusiranje na 'povratak na staro' i drugi fokusiran na korištenje krize kao prilike za otklanjanje prijašnjih strukturnih nedostataka kroz promicanje 'zelenog', čime bi se iz krize izašlo s većom konkurentnosti u odnosu na pretkrizno razdoblje. Osim toga, rekao je, istraživanja pokazuju da većina građana podupire snažnije okretanje 'zelenoj' ekonomiji, kao i da bi takvo usmjerenje donijelo veći rast BDP-a i zaposlenosti od pokušaja obnavljanja stanja kakvo je bilo prije krize.