18. srpanj 2019.

Procjena političkih rizika na stranim je tržištima presudna, a dobro dođe i na domaćemu

piše Domagoj Juričić 
viši savjetnik u MK Poslovnim savjetima, konzultantskoj tvrtki specijaliziranoj za upravljanje političkim rizicima, odnose s javnošću, savjetovanje vlade, lobiranje i strateško komuniciranje
piše Domagoj Juričić viši savjetnik u MK Poslovnim savjetima, konzultantskoj tvrtki specijaliziranoj za upravljanje političkim rizicima, odnose s javnošću, savjetovanje vlade, lobiranje i strateško komuniciranje

Političke rizike za poslovanje većina uglavnom povezuje uz djelovanje vlada odnosno državnih administracija. Najčešće stoga što vlade zakonodavstvom reguliraju industrije. Prirodno. Tomu svjedočimo svakodnevno reagirajući na donesene zakone kojima se regulira tržišna utakmica ili u izostanku regulacije, kad poslovni sektor zahtijeva od Vlade da riješi neke probleme. Svjedočili smo ekstremnim slučajevima realizacije političkih rizika kad bi u nekom kutu svijeta poneki autokrat ili diktator preko noći nacionalizirao, primjerice, strateške gospodarske grane i privatne kompanije ili pak cijela gospodarstva ili je poslovni rizik izazvan ratnim djelovanjima. Samo jedan od najočitijih primjera političkog rizika i njegova utjecaja na poslovanje svakako su preko noći izgubljena Inina naftna polja u Siriji, koja su neki procijenili na 23 milijarde američkih dolara. Sigurnosna i politička situacija u toj državi toliko je složena da je sasvim opravdano sumnjati hoće li se to pitanje u nekom kratkoročnom, pa i srednjoročnom razdoblju uopće razriješiti.

Doba velikih promjena

Vlade su, naravno, i dalje glavni arbitri poslovnog okružja, ali više nisu jedini čimbenici koji mogu izazivati političke rizike za vaše poslovanje. Danas gotovo svatko nauružan mobitelom i Twitterom ili Facebookom može stvoriti političke rizike potičući djelovanje drugih građana, kupaca, organiziranih ili interesnih skupina i na kraju političara na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Politika je sve i sve je politika. Tvrtke koje žele ostvariti konkurentsku prednost trebaju upravljati rizicima koje stvara sve više globalnih političkih aktera, od pojedinaca do međunarodnih institucija poput Europske unije.

Političkim rizikom općenito nazivamo svaki onaj rizik povezan s poslovnim ciljevima poduzeća, a koji proizlazi iz političkih promjena ili političkih odluka. To može uključivati makroekonomske i socijalne politike, fiskalne, monetarne, trgovinske, radne i industrijske propise

Tektonski poremećaji u geopolitici tijekom protekla tri desetljeća radikalno su promijenili međunarodni gospodarski krajobraz. Otvaranje Kine i tržišta od 1,4 milijarde ljudi na to je svakako najviše utjecalo, ali i kolaps Sovjetskoga Saveza. Prije trideset godina razgovor ulagača na Zapadu o prilikama za ulaganja zasigurno ne bi uključivao mnoge države srednje i istočne Europe. No danas je obećanje relativno sofisticiranih, industrijaliziranih gospodarstava s obrazovanom i potrošačkom srednjom klasom otvorilo širom vrata novim prilikama, ali i novim oblicima kao i izvorima rizika za poslovanje.

Sve su intimniji

U Africi, Latinskoj Americi, jugoistočnoj Aziji, čak i na Bliskom istoku, sve snažnija srednja klasa potrošača i poslovni ljudi povezani su s vanjskim svijetom, traže proizvode i mogućnosti za ulaganja. Riječ je o nečemu što je prije trideset godina bilo doslovno nezamislivo. Ti veliki geopolitički pomaci zbližili su politiku i poslovanje.

Vlade su i dalje glavni arbitri poslovnog okruženja, ali više nisu jedini čimbenici koji mogu izazivati političke rizike za poslovanje. Danas gotovo svatko naoružan mobitelom i Twitterom ili Facebookom može izazvati političke rizike

Naravno, i slobodna tržišta nikad nisu bila samo tržišta koja djeluju potpuno izolirana od politike. Ona su stvorena, oblikovana i ograničena pravilima, normama i institucijama iznjedrenima iz političke sfere. Trgovinski su režimi, sankcije, nacionalni zakoni okviri koji, sportskim rječnikom, određuju gdje poslovna zajednica igra utakmicu, tko u njoj može sudjelovati i na kojoj razini. Važno je, a i razlika je, radite li u Njemačkoj, Poljskoj, Srbiji, Kini, Iraku ili Rusiji. Međutim, globalizacija i kraj hladnog rata smanjili su udaljenost između tržišta i politike kao što su smanjili udaljenost između proizvođača i potrošača.

Tvrtke koje šire poslovanje u potrazi za novim tržištima, resursima, nižim troškovima proizvodnje i drugim mogućnostima suočavaju se sa sve većom složenosti u smislu različite poslovne i pravne prakse, kao s dodatnim rizicima koji proizlaze iz novih političkih i gospodarskih okružja. Upravljanje političkim rizicima postaje jedan od ključnih aspekata upravljanja tvrtkom. Omogućuje vam informirane odluke o proširenju, pristupu tržištima, trgovini i operativnim pitanjima, propisima ili zaštiti intelektualnog vlasništva, ali i mnogo više od toga. Viša svijest o političkim rizicima u državama djelovanja pomaže vam u odluci hoćete li tolerirati, minimizirati, prenijeti ili potpuno izbjeći političke rizike. Kvalitetno predviđanje političkih promjena i na minimalnoj razini uvođenja novih propisa ili otvaranja novih tržišta mogu vam osigurati konkurentsku prednost. Postavljanjem sustavnog okvira za upravljanje političkim rizicima poboljšat ćete vlastito poslovanje. 

Što treba držati na oku Pet političkih razina
• Prva su razina pojedinci kao što su korisnici na društvenim mrežama, aktivisti, influenceri i slični.
• Druga su razina lokalne organizacije poput političkih skupina, lokalne vlasti i nevladinih lokalnih organizacija.
• Treća su razina nacionalne institucije i okviri poput vlade, agencija i pravosuđa.
• Četvrtu razinu čine transnacionalne skupine kao što su aktivisti, teroristi, hakeri, kriminalci, etničke i religijske zajednice.
• Petu razinu zastupaju nadnacionalne i međunarodne institucije kao što su Europska unija ili Ujedinjeni narodi.