Koliko je koronakriza utjecala na područje ekonomske politike pokazuje i odluka Feda da počne kupovati obveznice pojedinih kompanija kako bi i tim potezom održao adekvatnu razinu likvidnosti američke ekonomije. Slijedom najave u ožujku, američka središnja banka proširila je ovaj tjedan program otkupa korporativnog duga s kupovinama obveznica pojedinih kompanija. Razlika u odnosu na dosadašnje djelovanje programa jest što Fed sada ne kupuje više samo 'košarice' vrijednosnih papira poznatije kao ETF (exchange-traded funds), nego stvara i vlastiti portfelj obveznica odabirom pojedinih kompanija. Takve će se kupovine obavljati anonimno kako se kompanije čiji će dug Fed kupiti ne bi dovele u nepovoljan tržišni položaj, odnosno kako se ne bi stekao dojam da imaju ozbiljnih problema s likvidnošću. U obzir dolaze izdavatelji obveznica koji su prije 22. ožujka ove godine imali investicijski kreditni rejting i koji u trenutku kupovine obveznice imaju najmanje BB-/Ba3 kreditni rejting. Jednako tako, obveznice mogu imati maksimalni preostali rok dospijeća pet godina.
Secondary Market Corporate Credit Facility (SMCCF), instrument kojeg će Fed proširiti kupovanjem duga pojedinih kompanija ograničen je na ukupno 750 milijardi dolara korporativnog duga, a najavljen je još u ožujku kao potpuno nov pristup ubrizgavanju likvidnosti u ekonomiju. Namjera je središnje banke kupnjom dugoročnijeg duga odabranih kompanija osigurati da imaju dovoljno novca tijekom krize neovisno o tome je li im trenutačno potreban taj novac, a plan je i dodatno proširiti program kupnje postojećeg duga na sekundarnom tržištu na kupnju svježeg duga na primarnom tržištu.
Još od prošle krize američkoj je središnjoj banci drastično proširen opseg djelovanja u odnosu na uobičajene operacije središnjih banaka usmjerene primarno na obuzdavanje inflacije, stoga odluka donesena u ožujku ne iznenađuje premda je riječ o još jednom nekonvencionalnom potezu. Fed aktivno sudjeluje u kontroli nezaposlenosti, pa se i ovu odluku tumači u tom svjetlu, kao svojevrsni osigurač koji preko održavanja likvidnosti privatnog sektora održava i stopu zaposlenosti. Raspon djelovanja u ovoj krizi je uistinu doveden na impresivne razine jer Fed namjerava pozajmljivati novac i malim i srednjim poduzećima, ali i jedinicama lokalne uprave, od saveznih država do gradova i okruga. Europska središnja banka, inače, kupovinu korporativnog duga prakticira već godinama, pa je ovo rijedak slučaj u kojem Fed kaska za svojim europskim pandanom, ali potez nimalo ne iznenađuje jer središnje banke već dugo vremena prakticiraju stvari koje su donedavno bile nezamislive, poput ove svojevrsne primarne emisije novca.
Kako primijećuje Bloomberg, problem nije početi kupovati korporativni dug, nego prestati, kao što pokazuje primjer ECB-a. Nedugo nakon što je pokušao prekinuti ovu nezdravu naviku, ECB joj se morao vratiti jer se tržište gotovo trenutačno vratilo na istu poziciju na kojoj je bilo prije početka programa. No, kako je koronavirus posijao gospodarsku štetu neslućenih razmjera, malo tko se brine o onome što će biti kasnije.