piše: Robert Jurišić
Kada govorimo o Rusiji i Ukrajini sada je (nažalost) trenutak da se te dvije zemlje sagledaju u kontekstu burzovnih roba i gdje se one nalaze u globalnim razmjerima, kako bi mogli bolje razumjeti i/ili procjeniti što ova trenutačna situacija znači za globalno kretanje cijena i robnih tokova te utjecaj na globalno gospodarstvo i život općenito.
Generalno, o Rusiji znamo puno više zbog njenog povijesnog značaja i globalne uloge u zadnjih stoljeće ili dva, ali u ovom kontekstu Rusija nije samo plin, nafta i ugljen. Rusija ima 17 milijardi tona nafte i kao takva je treći najveći proizvođač nafte na svijetu te 48 milijardi tona kubičnih metara plina čime drži prvo mjesto u svijetu po zalihama plina i drugi je najveći svjetski proizvođač prirodnog plina. Rusija je zemlja vrlo bogata priorodnim resursima stoga i ne čudi podatak da više od 10 posto BDP-a dolazi iz prirodnih resursa, a procjene su da skoro 50 posto prihoda proračuna dolazi direktno ili indirektno iz industrije nafte i plina.
Rusija je bogata nalazištima metala i minerala, drvne građe, a zbog svoje velićine ona je treća najveća u svijetu po pitanju obradive površine. Generalno ona posjeduje velike zalihe željezne rude, kobalta, mangana, kroma, nikla, platine, titanija, bakra, kositra, olova, volframa, dijamanata, fosfata i zlata. Zapravo, ona ima četvrte najveće depozite rijetkih metala. Procjenjuje se da Rusija ima oko 30 posto svjetskog željeza, da je šesti najveći proizvođač ugljena te da ima druge najveće zalihe ugljena na svijetu. Značajan je proizvođač čelika u svijetu upravo zbog velikih zaliha ugljena i željezne rude. Rusija je jedan od velikih proizvođača aluminija na svijetu (zbog relativno jeftinog izvora energije), ali su njihove zalihe boksita relativno oskudne. Upravo je ta grana industrije bila zaslužna za njihov ekonomski oporavak nakon raspada SSSR.
Najveće svjetske zalihe šumskih rezerva nalaze se u Rusiji. Procjenjuje se da šume u Sibiru sadrže petinu svjetske drvne građe. Pored toga, Rusija je u zadnjih nekoliko godina postala najveći izvoznik pšenice u svijetu i jedna od vodećih proizvođača pšenice u svijetu (a prije toga je bila jedan od najvećih uvoznika pšenice u svijetu). Osim toga, u kontektsu poljoprivrede, Rusija je u zadnjih deset godina uložila velike količine novca kako bi postali samodostatni u proizvodnji hrane (od voća i povrća, preko ratarske do stočarske proizvodnje) i taj se plan polako ostvaruje, a nerijetko su postali i neto izvoznici hrane. Oni su najveći proizvođač šećerne repe i osmi najveći proizvođač šećera u svijetu, treći u svijetu po proizvodnji krumpira (iza Kine i Indije), desti najveći proizvođač govedine, šesti proizvođač mlijeka u svijetu. Zbog velike količine obradive površine, ruski potencijal u proizvodnji hrane je još uvijek velik i to je sektor koji će zasigurno rasti u godinama/desetljećima pred nama.
S druge strane, Ukrajina je za većinu ljudi u ovom kontekstu nepoznanica. Međutim, Ukrajina je također zemlja koja je vrlo bogata prirodnim resursima, posebice mineralnim zalihama i sedma u svijetu po zalihama ugljena. Ukupno je Ukrajina četvrta u svijetu po ukupnoj vrijednosti prirodnih resursa. Malo tko zna da je Ukrajina najveća u Europi u dokazanim rezervama ruda uranija, druga najveća u Europi po pitanju zaliha ruda titana (i 10 u svijetu), po istraženim rezervama ruda mangana (ili 12 posto svjetskih rezervi), po rezervama željezne rude, rude žive, treća u Europi i 13. u svijetu po zalihama plina iz škriljevca, četvrti najveći izvoznik glinice te značajan izvoznik raznih ruda i koncentrata. Velika većina gospodarske aktivnosti u Ukrajini veže se uz metalurgiju i srodne industrijske grane te uz proizvodnej bazirane na prirodnim resursima. Tako je ona značajan proizvođač amonijaka, raznih umjetnih gnojiva, veliki proizvođač turbina za nuklearne elektrane, veliki proizvođač I izvoznik u vojnoj industriji te deseti najveći proizvođač čelika u svijetu.
Osim minerala i metala, Ukrajina je veliki proizvođač poljoprivrednih proizvoda te je poljoprivreda strateška grana ukrajinskog gospodarstva. Nerijetko se čuje da je zapravo Ukrajina žitnica Europe. Ona je najveća u Europi po pitanju obradive površine (i to vrlo kvalitetne zemlje, bogate humusom). Najveći je izvoznik na svijetu suncokreta i suncokretovog ulja, drugi najveći proizvođač ječma i četvrti najveći izvoznik ječma. Ona je također treći najveći proizvođač i četvrti najveći izvoznik kukuruza na svijetu, četvrti najveći proizvođač krumpira na svijetu, peti najveći proizvođač raži, osmi najveći izvoznik pšenice, deveti najveći proizvođač pilećih jaja, 16. najveći izvoznik sira… Procjenjuje se da je potencijal Ukrajine da zadovolji potrebe za hranom za 600 milijuna ljudi.
Iz gore navedenog, vidi se da je utjecaj ove dvije zemlje na globalna kretanja roba vrlo velik i značajan. Stoga je vrlo jasno da prekidi u lancima dobave mogu imati dalekosežne posljedice, ne samo za te dvije zemlje, već za cijeli svijet. To se vrlo lako vidi ako se danas pogledaju robne burze. Gotovo da nema robe čija cijena danas nije porasla, a neke su već od ranog jutra dosegle dnevni limit (limt up) rasta cijene…a to je tek početak.
Primjerice, cijene pšenice naglo su porasle na svjetskim tržištima nakon ruskog napada na Ukrajinu, odražavajući bojazni od poremećaja u opskrbi iz dva velika svjetska izvoznika. Cijena bušela pšenice (35,24 litara) porasla je više od pet posto, na 935 američkih centi (9,35 dolara), približivši se najvišoj razini od 2012. godine.
U jutrašnjoj trgovini na Čikaškoj robnoj burzi (COBT) cijena je porasla za maksimalno dopuštenih 50 centi, rekao je Carsten Fritsch iz Commerzbanka. Snažan rast cijena pšenice potaknuo je ruski napad na Ukrajinu i prijetnja poremećaja u opskrbi iz dva velika svjetska izvoznika. Rusija i Ukrajina zajedno drže 29 posto globalnog izvoznog tržišta pšenice.