22. lipanj 2020.

TVRTKE FENIKSI Gdje su novi uberi koji su ulovili sretni krizni trenutak?

Usporedno s globalnom krizom 2008. rođeni su, primjerice, Uber, WhatsApp i Airbnb. Tijekom pada ekonomije osnovane su i kompanije kao što su Apple, Microsoft, IBM, General Electric, Burger King, CNN, pa čak i Disney. Slijedom logike naslućuje se da će globalna zdravstvena i ekonomska kriza iznjedriti neke nove megaigrače, disruptore koji će izrasti iz pepela ili dati nova krila agilnim znalcima

Stari su Grci imali dva imena za vrijeme – chronos i kairos. Kronos se odnosio na kronološko vrijeme, mjereno u minutama i sekundama te je, kao takav, kvantitativne naravi. Ljudi su, u suštini, njegovi pasivni promatrači; što god činili Kronos radi svoje, vrijeme prolazi i tu je činjenicu nemoguće promijeniti. Primijeni li se taj koncept na tržište, Kronos označava makroekonomsku situaciju (i pandemiju) nad kojom mali čovjek, u ovom slučaju poduzetnik, nema direktnu kontrolu; na njemu je da promatra i čeka. Kairos pak utjelovljuje kvalitativnu prirodu vremena, on broji trenutke i to one prijelomne. Poduzetnik je, kad je Karios u pitanju aktivan.

Njegov je zadatak Boga sretnog trenutka uhvatiti za čuperak u pravom času, ne propustiti priliku za uspjeh. Tom pričom o bogovima vremena iz grčke mitologije poslužio se Venture Beat ne bi li dokazao tezu da su i krizna vremena (ona Kronosova), prilika za uhvatiti 'svoj' trenutak te poput još jednoga mitološkog stvorenja – Feniksa, izdignuti se kao pobjednik iz pepela. I nije samo mitologija dokaz da se to može. Recesija je već dosad pokazala da zaista može iznjedriti prave pobjednike, distruptore, koji su u stanju ugrabiti velike prihode, ali i transformirati cijele industrije.

Kriza kao blagoslov

Recimo, prošlog je svibnja vrijednost Ubera procijenjena na rekordnih 82,4 milijarde dolara. No, u trenutku kad je osnovan (ožujak 2009.) čitav je svijet bio pogođen prvom recesijom u novom mileniju, najgorom od velike gospodarske krize tridesetih godina prošlog stoljeća. Recesija se nije samo za Uber pokazala kao dobar 'tajming' za lansiranje. U pepelu krize nastali su i izvanredni igrači poput Airbnb-ja, čija je vrijednost lani procijenjena na 35 milijardi dolara, ili pak Pinteresta, koji navodno vrijedi 10,6 milijardi. Gleda li se nešto dalje u prošlost kompanije poput Applea, Microsofta, IBM-a, General Electrica, Burger Kinga, CNN-a pa čak i Disneyja osnovane su tijekom pada ekonomije. Naravno, postoji i druga strana medalje, piše Venture Beat. Recesija zaista može biti i jest golem udarac za tržište.

POBJEDNIČKE INDUSTRIJE Rodilišta tvrtki koje će vladati tržištima idućih godina

1. biološka tehnologija
2. financijska tehnologija
3. robotika
4. medicina na zahtjev
5. rješenja za susrete 'na daljinu'

Prije deset godina samo je u Americi ugašeno nevjerojatnih 170 tisuća tvrtki, većinom malih i srednjih, koje, nažalost, nisu uspjele preživjeti ekonomske turbulencije. Njima je više odgovaralo razdoblje rasta i povećane potražnje kada i oni nešto slabiji imaju priliku za rast. No u trenutku kada se ekonomski sustav urušava, gase kompanije i ljudi gube radna mjesta, na tržištu nastupa čistka pa kao pobjednici izlaze oni najžilaviji ili oni koji imaju snažne, jedinstvene ideje. Upravo se to dogodilo i spomenutim igračima koji su ponudili inovaciju, a zbog recesije imali dovoljno prostora da se izbore na manje zasićenom tržištu. Ti su brendovi u jeku recesije Boga sretnog trenutka uspjeli uhvatiti za trenutak, a izgledno je da će postpandemijsko doba i najavljena ekonomska kriza 'roditi' nove disruptore koji će napraviti razliku na tržištu. Kako nastavlja Venture Beat, recept za lov na pravi trenutak može se sažeti u 3P – perspektiva, praksa i strpljenje (engl. patience).

Recept 3P

Za početak, vlasnici kompaniie, odnosno startupa, trebali bi, prije nego počnu djelovati, na tržište gledati iz prave perspektive i to one lovca. Drugim riječima, trebali bi znati identificirati tehnološke trendove, zrelost tržišta, potrebe potrošača i 'hupsere' na tržištu te biti spremni istupiti iz trenutačne pozicije kako bi uhvatili pravu priliku. Strpljenje, kao drugo 'P', čimbenik je koji se, kako tvrdi Venture Beat, često podcjenjuje. Zapravo, mnogi vlasnici startupa misle da bi trebali djelovati jako brzo, jer je to, kako misle, tajna njihova budućeg uspjeha. No, tajna lova na pravi trenutak je u sposobnosti da se na njega čeka. Praksa je još jedna stvar koja je neophodna u postavljanju novog biznisa na noge i to posebno u recesiji. Unatoč uobičajenom mišljenju, uspješni osnivači startupa jesu strastveni i inovativni, ali ne nužno i mladi.

Zapravo, najuspješniji lideri (osnivači novih biznisa) u prosjeku imaju 42 godine, već odrađenih utakmica pod nogama zbog kojih uspijevaju na vrijeme i na pravi način zaobići zapreke koje im se nađu na putu do vrha. Ova je kriza jedinstvena po tome što joj je uzrok nepoznati, zlokobni neprijatelj COVID-19, ali baš kao i prethodne, mijenja vrijednosti potrošača, njihove potrebe i, naravno, ponašanje u kupnji. Novi igrači, odnosno potencijalni lideri su oni koji su uspjeli stvoriti proizvod ili uslugu koji rezoniraju s novim vrijednostima i uklapaju se u 'novo normalno'.

Prigodne usluge

Strani mediji počeli su istraživati koji startupovi imaju najviše potencijala postati novi Uber ili Airbnb. Tako je, primjerice, stranica Sifted.eu navela nekoliko industrija (i igrača) na europskom tržištu koje bi mogle procvjetati u postpandemijsko doba. Prva od takvih je industrija medicine on demand. Tu je riječ o aplikacijama koje se brinu o zdravlju korisnika i pružaju neku vrstu medicinske pomoći. Brendovi poput Krya, Babylona i Qarea trenutačno su u vrhu prema broju preuzetih aplikacija. Kry je, konkretno, najviše preuzeta aplikacija takve vrste u Europi.

Tijekom pandemijskih mjeseci broj preuzimanja porastao je za 61 posto, a online konzultacija s liječnicima za 80 posto u usporedbi s proljećem prošle godine. Također, počeo je uvoditi i 'prigodne', nove usluge poput besplatne provjere potencijalnih simptoma koronavirusa. No, kako navodi Sifted.eu, taj rast nije išao toliko glatko budući da ponuda dostupnih liječnika nije uspjela zadovoljiti rastuću potražnju, ali je izgledno da će u idućem razdoblju ta diskrepancija biti smanjena.

Pandemijska rješenja

Sličan uspjeh bilježe i startupovi koji na tržišta plasiraju rješenja za susrete na daljinu, ali i robote poput danskog brenda Blue Ocean Robotics, francuskog Care Clevera ili švedskog No Isolationa. Budući da se roboti ne mogu razboljeti, a tehnologija je toliko napredovala da mogu preuzeti i neke ljudske zadatke, izgledno je da će ih se sve češće uključivati u određene sektore poput, primjerice, medicinskog, koji je tijekom pandemije bio najzaposleniji. Blue Oceans Robotics, konkretno, u svojoj ponudi nudi UVD Robote koji uz pomoć UV svjetla pomažu dezinficirati zatvorene prostore, posebno bolnice, od bakterija i virusa. Kako su izvijestili iz kompanije, potražnja nije narasla samo zbog pandemije od osnutka su, prije dvije godine, zabilježili prosječni godišnji rast od nevjerojatnih 400 posto.

Narudžbe dolaze iz svih dijelova svijeta pa su tako nedavno kineskim klijentima isporučili stotinu robota po cijeni od 60 tisuća dolara. Iako je riječ o inicijalno velikom trošku u tom danskom brendu smatraju da je ukupan trošak dezinfekcije (recimo, u bolnicama) tri tisuće dolara, a investicija u robota vraća se već nakon četiri mjeseca. Brend CareClever je tijekom pandemije svoje robote u pojedine staračke domove slao besplatno, a švedski je No Isolation zabilježio izvrstan rast potražnje KOMP-a (pametnog tableta za starije korisnike) i AV1 (robota namijenjenoga klincima).

Konkurencija moćnicima

Sifted bi se dalje kladio na uspjeh 'biotehnološkog' biznisa i kompanija koje posluju u financijsko-tehnološkoj industriji (fintech). Od biotehnoloških 'opasnih' igrača koji su si već utrli put na europskom tržištu izdvaja njemački CureVac, britanske Exscientiju i Healx. Ti se startupovi u ovom trenutku ne mogu mjeriti s velikim imenima iz farmaceutske industrije, ali uspijevaju ponuditi proizvode koje postpandemijsko tržište treba, a izgledno je da će se potražnja nastaviti i u budućnosti. Recimo, Healx je kompanija koja se specijalizirala za predviđanja rijetkih bolesti i načina njihova liječenja. Oni, a i navedene kompanije su prije svega tehnološke, usluge (prognoze) nude temeljem analize big data i AI-a.

Iako je donedavno takvo što bilo na razini znanstvene fantastike, europske vlade počele su prepoznavati njihovu važnost te ih financijski poticati. Izgledno je da će se morati umiješati i u industriju financijske tehnologije, prije svega aplikacija koje nude modernu verziju 'klasičnih' bankarskih usluga, omogućavaju trgovanje i kreditiranje. U Americi je golem uspjeh zabilježio Robinhood, koji je već doživio nekoliko 'padova' zbog prevelike potražnje, a u Europi korisnici, posebno male i srednje kompanije, polako, ali sigurno igrače poput Funding Options biraju umjesto velikih bankarskih brendova. Iako ti kreditori u ovom trenutku neće moći namiriti potražnju te će pomoć vlada još uvijek biti potrebna, činjenica je da će se korisnici početi navikavati na tu alternativu i sve češće svoj novac ulagati u nove, fintech kompanije.

Ovaj Siftedov popis, dakako, nije konačan, ali su najveće šanse da će upravo u tim industrijama pojedini igrači u ovo vrijeme već sljedeće godine možda postati milijarderi na isti način na koji su tržište pokorili Uber, Airbnb ili, ako hoćete Disney, koji su krizu prepoznali kao vrijeme da Kairosa uhvate za čuperak i, poput mitološkog Feniksa, izdignuli se iz pepela.